Ovogodišnja serija marka Hrvatske pošte na temu likovne umjetnosti prikazuje radove dvojice kipara: Frana Kršinića i Vinkovčanina Vanje Radauša. Dizajn obje marke, prema fotografijama Mara Grbića, povjesničara umjetnosti i Ivana Kuharića, fotografa, osmislili su Tomislav-Jurica Kaćunić i Ivana Vučić.
Kršinićeva „Meditacija“ iz 1965., načinjena u bijelom mramoru i u vlasništvu kiparevih nasljednika, poslužila je kao motiv marke nominalne vrijednosti 2,20 €. Motiv koji je poslužio za drugu marku, onu od 1 €, Radauševa je „Slava Raškaj“, obojena sadra iz ciklusa „Panopticum croaticum“ koji se stvarao od 1959. do 1961., a sada je u vlasništvu Gliptoteke HAZU. Svaka od maraka izdana je u arčiću od 6 maraka, a obje marke iz serije su na prigodnoj omotnici prvoga dana (FDC). Ovo izdanje bit će dostupno na poštanskim šalterima od 27. studenoga.
Radauš je bio svestrani umjetnik: kipar, slikar, grafičar i medaljer, a bavio se još pjesništvom i fotografijom. Danas ga se obično ističe kao jednog od naših najznačajnijih kipara 20. stoljeća. Svoje medalje i skulpture radio je u bronci, vosku, kamenu, sadri i terakoti. Radauševa najbolja djela iz kiparskih ciklusa su: „Tifusari“, „Čovjek i kras“ i „Portret našeg čovjeka“, a od medaljerski hradova i grafičkih mapa to su: „Dance macabre“ i „Mi pamtimo“. Tu je još i ciklus „Slavonija“, posvećen njegovom rodnom kraju s kojim je bio neraskidivo povezan.
Kiparski ciklus „Panopticum croaticum“ nastao je u razdoblju od dvije godine i čine ga 25 skulptura podijeljenih na dvije cjeline. Jedna je skupina figura nazvanih „Suđenje“, a drugi je dio posvećen tragičnim sudbinama 16 velikana hrvatske kulture. A. G. Matoš, Ivan Kozarac, A. Cesarec, samo su neka od tih imena, a jedina žena među njima je hrvatska slikarica Slava Raškaj.
Hrvatska pošta, kaže nam ovim povodom Srebrenka Takšić, iz Hrvatskog filatelističkog društva Vinkovci, još i prije prepoznala je vrijednost i značaj Vanje Radauša. Tako je ovo već treće izdanje posvećeno njemu. Do sada je izašao u seriji „Znameniti Hrvati“ 2006. godine uz Josipa Kozarca, Andriju Ljudevita Adamića i Ljubu Karamana te 2014. s prikazom spomenika na groblju Mirogoj u Zagrebu „U spomen žrtvama iz I. svjetskog rata“, zajednički rad V. Radauša i J. Turkalja.
