Danas je u Velikoj županijskoj vijećnici u Vinkovcima održana početna konferencija projekta REBIOFORESTS (Restoration of Biodiversity of Forests), programa usmjerenog na jačanje otpornosti šumskih ekosustava na klimatske promjene. Projekt je pokrenut kao odgovor na ekstremne vremenske nepogode, posebno na snažnu oluju koja je u srpnju 2023. godine poharala šume u Slavoniji i Vojvodini, uzrokujući goleme ekološke i gospodarske štete.
Ukupna vrijednost projekta iznosi nešto više od 1.6 milijuna eura, pri čemu Europska unija sufinancira 1.4 milijuna eura kroz Interreg IPA Program prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija. Nositelj projekta su Hrvatske šume, a među partnerima su Hrvatski šumarski institut, Centar kompetencija Vinkovci (CEKOM), JP Vojvodinašume i Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu iz Novog Sada.
Koordinator za EU projekte u Hrvatskim šumama Danijel Cestarić, detaljno je opisao razmjere šteta i napore u njihovoj sanaciji.
“Oluja iz srpnja 2023. godine nanijela je ogromne štete šumskim ekosustavima, posebno u Vukovarsko-srijemskoj županiji i dijelovima Vojvodine. Hrvatske šume upravljaju s oko 72.000 hektara u toj regiji, a analiza satelitskih snimaka prije i poslije oluje pokazala je da je pogođeno čak 62.000 hektara. Šteta varira od manjih oštećenja do potpunog uništenja šuma na nekim područjima. Do sada smo uspjeli sanirati oko 42.000 hektara, što čini 60% pogođenih površina, ali pred nama je još puno posla. Ovaj projekt omogućit će nam modernizaciju pristupa, uvođenje novih tehnologija i dugoročnu strategiju obnove”, rekao je.
Cestariće je istaknuo kako se kroz projekt REBIOFORESTS planira koristiti inovativna tehnologija, uključujući satelitsko snimanje, dronove i specijalizirane strojeve za pošumljavanje, kako bi se šume obnovile na učinkovitiji i otporniji način.
Jedan od ključnih ciljeva projekta je unaprijediti sposobnost šuma da se prilagode klimatskim promjenama. Direktor Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu iz Novog Sada Saša Orlović, naglasio je važnost znanstvenog istraživanja u tom procesu.
“Klimatske promjene nepovratno mijenjaju okoliš u kojem živimo. Šume su posebno osjetljive na ekstremne vremenske uvjete, što smo vidjeli kroz posljednje oluje koje su nanijele nesagledive štete. Ovaj projekt pruža priliku da kroz istraživanja i suvremene metode gospodarenja šumama povećamo njihovu otpornost i osiguramo njihov opstanak u budućnosti. Naš cilj nije samo obnova šuma u njihovom sadašnjem obliku, već stvaranje ekosustava koji će biti stabilniji i manje podložni negativnim utjecajima”, poručio je.
Jedan od ključnih aspekata projekta je uključivanje zajednice u procese obnove i očuvana šuma. Voditelj programa u CEKOM-u Zlatko Nedić, istaknuo je važnost osvješćivanja građana i institucija o značaju šuma.
“Ova konferencija nije samo uvod u provedbu projekta, već i prilika da uključimo što veći broj dionika u cijeli proces. Osim stručnjaka, ovdje su prisutni i predstavnici lokalnih vlasti i institucija koje nisu izravni projektni partneri, ali će imati ključnu ulogu u uspjehu ovog projekta. Šume su neodvojivi dio života lokalne zajednice, a njihova zaštita i obnova moraju biti zajednički cilj”, kazao je.
Konferenciji je nazočio i gradonačelnik Ivan Bosančić koji je naglasio važnost dugoročnog planiranja u gospodarenju šumama.
“Naše šumarstvo ima dugu tradiciju i prepoznato je u Europi i svijetu. Ovakvi projekti omogućuju nam da nastavimo razvijati održive modele upravljanja šumama i osiguramo da buduće generacije naslijede očuvane i zdrave šume. Spačvanski bazen nije samo prirodno bogatstvo, već i strateški resurs koji moramo zaštititi”, poručio je.
Projekt REBIOFORESTS traje do 2027. godine, a tom razdoblju planirane su brojne aktivnosti usmjeren na obnovu šuma, testiranje inovativni metoda pošumljavanja te edukaciju stručnjaka i javnosti. Provodit će se i detaljna istraživanja o utjecaju klimatskih promjena na šumske ekosustave, s ciljem stvaranja smjernica za bolje upravljanje šumama i budućnosti.
“Ovaj projekt nije samo kratkoročno rješenje za sanaciju šteta- on je dio dugoročne strategije prilagodbe naših šuma klimatskim promjenama”, zaključio je Cestarić.
