Državni hidrometeorološki zavod 29. studenoga objavio je dugoročnu prognozu za zimu 2019./2020.
U osvrtu na studeni navodi se kako taj mjesec nikako nije opravdao svoje ime jer ga je, prema još neslužbenim podacima, obilježila iznadprosječna toplina. Samo rijetko gdje u unutrašnjosti u svega nekoliko dana zabilježena je negativna minimalna temperatura, a maksimalna temperatura je veći dio mjeseca bila iznad prosjeka, ponekad i znatno. Na Jadranu je pak pozitivno odstupanje i minimalne i maksimalne temperature bilo gotovo konstantno. Oborine su ponegdje bile rekordne, i uglavnom u većem dijelu zemlje kiše je palo više od prosjeka, a samo u višem gorju palo je i malo snijega.
Iznadprosječno topla zima uz povremena razdoblja hladnija od uobičajenog
Za zimu, koja je klimatološki počela 1. prosinca, a astronomski počinje 22. prosinca u 5:09 sati po srednjoeuropskom vremenu, navodi se: “Prvi dani prosinca, kako sada stvari stoje, ipak donose dašak zime uz zahladnjenje i buru na Jadranu te moguć snijeg, i to ne samo u gorju. A prema dostupnom prognostičkom materijalu koji se koristi za izradu dugoročnih prognoza u Službi za vremenske analize i prognoze DHMZ-a, prilično je velika vjerojatnost da ova zima (2019/2020), gledajući u cjelini, bude iznadprosječno topla. Međutim, to ne znači da tijekom zime neće biti razdoblja, kada uz prodore hladnog zraka, temperatura može biti i osjetno niža od uobičajene.”
Vjerojatna količina oborine oko uobičajene ili moguće malo manja
Uz napomenu kako je prognoza količine oborine na sezonskoj skali puno složenija od prognoze temperature, pa je i njena pouzdanost za dulje razdoblje manja u DHMZ ističu: “Što se ove zime tiče, zbog specifične sinoptičke situacije (moguće jače ciklonalne aktivnosti iznad sjevernog Atlantika i sjeverne Europe te naglašenijeg utjecaja Azorske anticiklone nad područjem Mediterana), nema izraženog signala za veće odstupanje količine oborine od višegodišnjeg prosjeka pa je vjerojatna količina oborine oko uobičajene ili moguće malo manja od toga. Pritom treba naglasiti da se u hladnom dijelu godine u sezonskim prognozama ne može precizirati tip oborine (kiša, snijeg, susnježica, kiša koja se smrzava na tlu). Isto tako valja imati na umu da su tijekom zime svakako moguća i razdoblja s manje oborine nego što je uobičajeno, ali i lokalno izraženija oborina, dakle i obilnija kiša ili snijeg.”
Mogući vremenski ekstremi u kratkoročnim prognozama
“Na kraju treba naglasiti da uz informacije koje nam donosi sezonska prognoza, svakako valja pratiti i vremenska izvješća i upozorenja koja se odnose na kraće razdoblje, osobito kada su u pitanju vremenski ekstremi, kao što su obilne količine oborine, nagla zahladnjenja ili zatopljenja”, poručuju iz DHMZ uz napomenu kako je sezonska prognoza za zimu u skladu s prognozom Klimatskog foruma za jugoistočnu Europu (SEECOF) te Klimatskog foruma za područje Mediterana i sjeverne Afrike.
