Zadarska i Vukovarsko-srijemska županija postigle su dogovor o iznimno vrijednom projektu kojim će se u Ninu otvoriti Centar za preradu mesa. Naime, na sastanku u Ministarstvu poljoprivrede dogovoreno je kako će Zadarska županija naručiti idejnu studiju, a Vukovarsko-srijemska s 50 posto sufinancirati troškove njezine izrade te provesti postupak jednostavne nabave za odabir izvoditelja studije. Razgovorima na sastanku sudjelovali su ispred Zadarske županije pročelnik Odjela za poljoprivredu i ribarstvo Daniel Segarić, a ispred Vukovarsko- srijemske pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Andrija Matić. Sastanak je, pak, sazvan nakon više razgovora o zajedničkoj inicijativi dvaju županija koji su, međutim, brzo prešli u konkretne dogovore nakon prvih analiza o obostranoj koristi ovog centra.
Suradnja dviju županija zamišljena je na način da bi uzgajivači svinja iz naše županije mesom za sušenje opskrbljivali Centar za preradu mesa u Ninu, čime bi se dobili visokokvalitetni proizvodi za domaća i inozemna tržišta.
Pročelnik Matić naglašava kako konačno idejno rješenje i koncept suradnje izrađuje Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku te ističe kako je ovim projektom potvrđen nedvojbeni interes obje županije na koji način promišljati u razvijanju hrvatske poljoprivrede i ruralnog prostora i okupljanja neorganiziranih primarnih proizvođača u plasiranju poljoprivrednih proizvoda. “Kolega iz Zadarske županije i ja dobro znamo kako su naši župani zagovornici spajanja „zelene“ i „plave“ Hrvatske pa smo i dali ovaj prijedlog za navedeni projekt. Naša suradnja se ogleda u sklonosti da se temeljem relevantnih studija donese odluka o izgradnji pršutane u jednakom suvlasničkom udjelu, s modelom zajedničkog korištenja i upravljanja. Prvi korak u realizaciji ove ideje je izrada idejne studije u okviru koje bi se provelo istraživanje tržišta prodaje, analizirale potencijalne lokacije za izgradnju pršutane, analizirale alternativne veličine kapaciteta pršutane te predložili modeli korištenja i upravljanja pršutanom, uz naglasak kako će se izraditi studija isplativosti s tehnološkim elaboratom, financijsko-ekonomskom analizom te analizom izvora financiranja. Cilj je doći do proizvodnje 5.000 sušenih komada što je dobro rješenje za 50-tak malih proizvođača koji su zadovoljni s ovim prijedlogom. Na kraju, uvjereni smo kako će ovakav model s lakoćom zaživjeti jer sve pretpostavke postoje. A raste i svijest potrošača o dobrom, zdravom i vrijednom zalogaju. Možemo biti samodostatni u svakom smislu te riječi”, kaže Andrija Matić.
Ravnatelj zadarske županijske Agencije za ruralni razvoj AGRRA-e, Vladimir Kovačević, napominje kako je već potpisan i sporazum o izradi idejne studije, po kojemu se obje županije obvezuju financirati izradu Studije u iznosu do 30 tisuća kuna.
Planirano je da korisnici usluga ove pršutane budu lokalni agroturizmi i lokalni ugostitelji koji trebaju vrhunske suhomesnate proizvode za obavljanje svoje djelatnosti te lokalno stanovništvo za njegovu potrošnju. Grad Nin od početka podržava ovaj projekt a gradonačelnik Emil Ćurko ističe kako će ovaj projekt pomoći i slavonskim uzgajivačima svinjetine u plasmanu njihovih proizvoda, a istovremeno bi se omogućila dugo iščekivana komercijalna proizvodnja suhomesnatog proizvoda „ninskog šokola“, koji je zauzeo važno mjesto u gastronomiji zadarske regije. „Planirana je izgradnja proizvodnog pogona i sušare te prezentacijskog i prodajnog mjesta na području grada Nina u kojima bi se koristila isključivo domaća svinjetina s područja Vukovarsko-srijemske županije. U istim sušarama i pogonima će i građani moći, a sukladno važećim propisima, sušiti svoje proizvode te biti sigurni kako im je meso kontrolirano i da je proizvod zdravstveno ispravan. Unutar istog pogona bit će moguće proizvoditi i sušiti više suhomesnatih proizvoda od svinjetine, ali naglasak se stavlja na jedinstven autohtoni gastronomski suhomesnati proizvod koji se tradicionalno proizvodi u Ninu te susjednim mjestima i općinama. Ono što želim napomenuti, izuzetno mi je drago da na ovom projektu surađujemo s Vukovarsko-srijemskom županijom, ne samo zbog toga što imaju jako kvalitetno meso koje će nam slati za preradu, već i zato što ćemo na ovaj način pomoći njihovim poljoprivrednicima”, objašnjava Ćurko.
Inače, „ninski šokol“ ili u narodu znan kao šoko, suhomesnati je proizvod koji se dobiva od mesa svinjske vratine, a tretira se slično kao i pršut. Prvo treba tri do sedam dana ležati u čistoj morskoj soli, zatim se stavlja u kuhano crno vino, nakon čega se meso obloži s nekoliko mirodija, paprom, muškatnim oraščićem i klinčićem.
Tako pripremljeno meso stavlja se u posebno pripremljen ovitak i vezuje špagom. Zatim se stavlja par dana na dim i onda na vjetar, točnije, buru. Nakon nekoliko mjeseci sušenja, šokol je spreman za degustaciju. Začetci ove delikatese sežu sve do 17. stoljeća, a 2003. godine Turistička zajednica grada Nina krenula je s „Ninskom šokolijadom“, svojevrsnom manifestacijom kojim se želi promovirati ovaj jedinstveni gastronomski proizvod. U planu je šokol plasirati i na inozemno tržište, a upravo to je još jedna poveznica u nastojanjima dvaju županija. “Na našim marketinškim promidžbama delicija od crne slavonske svinje uvijek naglašavamo kako je sve GMO free, antibiotik free, hormoni free, te antistres pripravci free, a reakcije su na to bile izvanredne. Ljudi žele biti, da se malo našalim, “zdravi i debeli”. Turizam na Jadranu pokazao je kako stranci s oduševljenjem jedu naše proizvode, a istraživanje je potvrdilo kako su tome najskloniji Nijemci, Austrijanci i Talijani, a baš ti kupci su nam bliski i blizu. Naravno, na nama je da nađemo načina kako im to ponuditi”, poručuje Andrija Matić. Naglašava i kako su župani slavonskih županija kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, potvrdili kako im je zračna luka Klisa kod Osijeka strateški projekt i on bi u narednom vremenu trebao omogućiti brzu i sigurnu dostavu do bilo kojega tržišta u okruženju.
