Mentalni poremećaji su u porastu u cijelom svijetu, a nova saznanja iz istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuju da depresija i anksiozni poremećaji koštaju globalnu ekonomiju više od milijardu dolara godišnje.
Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava, tako je 1990. godine u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će ove godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan.
Udruga Životna linija jučer je tako u Zagrebu obilježila tzv. najdepresivniji dan u godini akcijom “blue monday”, i time upozorila da u Hrvatskoj oko 200.000 osoba boluje od depresije i izloženo je povišenom riziku od samoubojstva. Članovi udruge su pod geslom “uljepšajmo najdepresivniji dan u godini” na Trgu bana Jelačića dijelili čokoladice i letke na kojima se upozorava da se u Hrvatskoj svakoga dana u prosjeku ubiju dvije osobe, što je godišnje oko 700 ljudi.
“Na našem području depresiju uglavnom uzrokuje poratno razdoblje, ljudi su doživjeli svašta i nagledali se svega i to ostavi traga. No, u posljednje vrijeme možemo govoriti i o problemu iseljavanja. Naime, mladi ljudi odlaze i njihovi roditelji ostaju sami, često bez ikoga da brine o njima te u takvoj situaciji budućnost gledaju kroz “tamne naočale” i ne vide da sutra može donijeti nešto dobro. Znate, mladost je uvijek bila pojam života i radosti, a ako mladosti nema, ako je mladost otišla, onda dolazi do ovakvih stanja. Depresiju kod nas uzrokuje i financijska nesigurnost, zapostavljenost u odnosu na druge krajeve Hrvatske i općenito strah od budućnosti”, objašnjava dr. Nikola Drobnjak, specijalist psihijatar i subspecijalist socijalne psihijatrije, Vinkovčanin koji radi u Općoj županijskoj bolnici Vukovar i bolnici hrvatskih veterana, a čije se ime nedavno našlo i na popisu najboljih liječnika u Republici Hrvatskoj.
Napominje i da je depresija teška bolest posljedice koje ne trpi samo oboljeli nego cijela njegova obitelj koja mu nastoji pomoći, a ne može. Inače, mentalni poremećaji na visokom su četvrtom mjestu zdravstvenih problema hrvatskih građana, pokazalo je Izvješće o mentalnim poremećajima u Hrvatskoj koje je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Najviši je postotak problema s depresijom, 25,9%, poremećaja uzrokovanih prekomjernom konzumacijom alkohola, 17,1%, te anksioznih poremećaja 14,6%.
U prosjeku obolijevaju češće muškarci pa je 2018. broj oboljelih muškaraca bio 21.854, a žena 16.162. U zadnje 22 godine broj psihički oboljelih povećao se za oba spola, a brojke su slične i u drugim tranzicijskim zemljama u našem okruženju.
Podaci po županijama dostupni su iz 2016. godine, a po istima je Grad Zagreb s 8.654 hospitalizacija zbog mentalnih bolesti na prvom mjestu, na drugom je bila Zagrebačka županija s 3.408, slijede Splitsko-dalmatinska s 2.494, Osječko-baranjska s 2.413, Primorsko-goranska s 2.393, Sisačko-moslavačka s 1.881, Brodsko-posavska županija s 1.835, Vukovarsko-srijemska s 1.683 i Istarska županija s 1.594. Kada govorimo o našoj županiji, smatraju stručnjaci, taj broj je i danas otprilike isti odnosno kreće se od 1.500 do 2.000 oboljelih.
