Kako najavljuje Global Footprint Network, svijet će u srijedu 1. kolovoza ući u ekološki dug. Dan ekološkog duga je onaj dan kada potreba čovječanstva za prirodom nadmašuje ono što zemljini ekosustavi mogu u 2018 godini obnoviti. Ove godine se obilježava najranije otkako se vrše mjerenja, a prema GFN-u, za trenutačne potrebe čovječanstva bila bi nam potrebna 1,7 planeta kako bismo imali dovoljno prirodnih resursa za potporu ljudskim aktivnostima. Troškovi ovog globalnog ekološkog prekomjernog trošenja postaju sve očitiji diljem svijeta, u obliku nestajanja šuma, suša, oskudice vodom, erozije tla, gubitka biološke raznolikosti i nakupljanja ugljičnog dioksida u atmosferi.
Prema WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta, sve zemlje u našoj regiji žive iznad svojih prirodnih kapaciteta. To dokazuju i podaci GFN-a o ekološkom otisku, koji se mjere u globalnim hektarima (ghe). To je jedinica za mjerenje naših zahtjeva prema Zemlji (ekološki otisak) i sposobnosti Zemlje da njima udovolji (biokapacitet). Prema tim podacima Slovenija predvodi našu regiju s najvećim ekološkim otiskom i prva ulazi u ekološki dug 12. svibnja. Slijede je Hrvatska (19. lipnja), Crna Gora (29. lipnja), Bosna i Hercegovina (6. srpnja), Makedonija (19. srpnja) i Srbija (30. srpnja). Prema posljednjim podacima, Hrvatska troši resurse 2,2 planeta. Prvi je put zakoračila u ekološki dug 1997. godine. Ekološki otisak Hrvatske čine ugljični dioksid (2,06 gha), obradive površine (0,74 gha), šumski proizvodi (0,38 gha), ribolovna (0,07 gha) i naseljena područja (0,06 gha) te pašnjaci (0,19 gha). Biokapacitet po stanovniku iznosi 2,8 gha.
Ekološki dug moguć je samo ograničeno vrijeme prije nego što se prirodna osnovica za ljudski opstanak počne degradirati i eventualno u potpunosti uništiti. Budući da naše potrebe sve više prelaze mogućnosti planeta da se regenerira,, na što dodatno utječu posljedice klimatskih promjena, Dan ekološkog duga je snažan podsjetnik na hitne akcije koje pojedinci i zemlje moraju poduzeti kako bi zaštitili šume, oceane, slatkovodne resurse, biljni i životinjski svijet, te tako pomoći u postizanju održivog razvoja. Razdoblje od sada do 2020. godine moramo iskoristiti kako bismo definirali ključne obveze i akcije kojima možemo preokrenuti trend gubitka prirode do 2030. godine i pomoći u osiguranju zdravlja i dobrobiti ljudi i našeg planeta.
