Svjetski dan šećerne bolesti, 14. studenog, posvećen je podizanju svijesti o bolesti za koju čak 40% oboljelih u Hrvatskoj ni ne zna da je ima, a kako kasno otkriće može dovesti do kroničnih komplikacija i smrti, naglašava se važnost preventivnih pregleda i zdravog načina života.
U Hrvatskoj je preko 330.000 registriranih osoba sa šećernom bolešću koje primaju neku od terapija, a procjenjuje se da je ukupan broj premašio 500.000 jer oko 40% osoba ne zna da ima bolest, rekao je Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne klinike „Vuk Vrhovac” i predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora.
Dijabetes je do prošle godine bio treći vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj. Prošle godine ih je za jedno mjesto pomaknuo covid-19, koji je prvi.
Pretilost je jedan od glavnih rizičnih čimbenika za nastavak šećerne bolesti tipa 2. Uz to su još i nezdrava prehrana, tjelesna neaktivnost, sjedilački način života i izloženost stresu. Veliki je rizik da će osoba razviti bolest ako uz sve to ima i genetsku predispoziciju, odnosno pozitivnu obiteljsku anamnezu.
Dijabetes tipa 2 razvija se u sve ranijoj dobi. Na svom početku nema simptoma, a oni klasični poput žeđanja, muke, gubitka težine, uglavnom se javljaju kad ljudi imaju već visoke vrijednosti šećera u krvi. Ljudi nerijetko otkriju da imaju šećernu bolest tek kad dođu u bolnicu zbog srčanog infarkta, moždanog udara, promjene vida ili promjene na živcima, oštećenja bubrega ili drugih stanja, navodi Rahelić.
