Kako je objavila Fina zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. prosinca 2019. godine bila su blokirana 17.903 poslovna subjekta s 5,88 milijardi kuna duga te 237.311 građana čiji je dug iz osnova iznosio 16,8 milijardi kuna (glavnica).
U odnosu na 2018. manji broj blokiranih tvrtki i prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje
Kada je riječ o poslovnim subjektima u odnosu na stanje godinu dana prije, riječ je o smanjenju broja blokiranih poslovnih subjekata za 1.059 (5,6%) i smanjenju prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje u iznosu od 1,0 milijardu kuna (14,9%).
I dalje su najzaduženiji blokirani poslovni subjekti sa sjedištem na području Grada Zagreba, gdje ih je i najviše, s iznosom od 2,4 milijarde kuna. Slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske, Zagrebačke, Istarske, Primorsko-goranske, Vukovarsko-srijemske te Brodsko-posavske županije. Na poslovne subjekte sa sjedištem u sedam navedenih županija, odnosi se 75,9% svih neizvršenih osnova za plaćanje u Hrvatskoj u čemu je udio Vukovarsko-srijemske županije 4,2% odnosno 200 milijuna kuna.
Prosječan dug najviše porastao u Brodsko-posavskoj i Vukovarskoj-srijemskoj županiji
Analiza dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje prema prosječnom iznosu duga, pokazala je da su najzaduženiji blokirani poslovni subjekti Brodsko-posavske županije (600,6 tisuća kn), Grada Zagreba (583,7 tisuća kn), Zagrebačke županije (420,9 tisuća kn), Vukovarsko-srijemske (368,5 tisuća kn), Šibensko-kninske (325,3 tisuće kn) i Krapinsko-zagorske županije (310,3 tisuće kn).
Prosječan iznos neizvršenih osnova za plaćanje na razini Hrvatske iznosi 328,3 tisuće kuna, što je 9,9% manje nego prije godinu dana, kada je prosječan dug iznosio 364,3 tisuće kuna. Najmanji je prosječni iznos duga u Sisačko-moslavačkoj (110,4 tisuće kn) i Osječko-baranjskoj županiji (120,3 tisuće kn).
Prema stanju krajem 2018. godine, prosječan je dug porastao u trinaest županija, najmanje u Zagrebačkoj (5,9%), a najviše u Brodsko-posavskoj (97,9%) i Vukovarskoj-srijemskoj županiji (126,5%). Prosječan iznos duga smanjen je na području osam županija, a najviše u Osječko-baranjskoj županiji (59,5%).
Najviše blokiranih u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
Promatrano po djelatnostima, na zaduženost cjelokupnoga gospodarstva najviše su utjecali blokirani poslovni subjekti iz područja trgovine na veliko i na malo, na koje se na kraju prosinca 2019. odnosilo 1,3 milijarde kuna ili 21,4 posto ukupnog iznosa dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje.
Po visini duga slijede poslovni subjekti iz područja građevinarstva s 1,1 milijardom kuna duga i udjelom od 18,8 posto, prerađivačka industrija sa 700 milijuna kuna neizvršenih osnova i udjelom od 12,2 posto te djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane sa 600 milijuna kuna duga i udjelom od 10 posto.
Najviše blokiranih poslovnih subjekata bilo je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (3597), u djelatnosti trgovine (3534), građevinarstva (2168) te prerađivačke industrije (1828).
