Nekoliko mama, novopečenih i one koje su rodile više puta, zatekli smo jednog prohladnog jutra u nabavci potrepština za svoje najmlađe u različitim trgovinama diljem grada. Htjeli smo provjeriti jesu li se i koliko mijenjale cijene dječjih proizvoda te razlikuju li se one od trgovine do trgovine.
Da bi moglo biti bolje, moglo bi, no nije ni tako strašno, zaključila je kratko većina naših sugovornica. Iako nisu bile raspoložene za detaljniji razgovor, pomogle su nam saznati kako se kreću cijene pelena i drugih dječjih potrepština na tržištu, koliko je na njih utjecao niži PDV uveden još 2019. te jesu li i one zahvaćene neizbježnim valom poskupljenja.
Početkom 2019. godine na snagu je stupilo sniženje poreza na dodanu vrijednost za određene proizvode, no značajnije je pojeftinjenje, suprotno očekivanjima Ministarstva financija, izostalo. Sniženom stopom od 13 posto oporezuje se svježe ili rashlađeno meso, isporuka živih životinja, riba, voće i povrće, jaja, mahunasto suho povrće te dječje pelene. Iako je mjera trebala rezultirati smanjenjem cijena tih proizvoda, većini spomenutih namirnica cijena je do danas znatno porasla. Pelene i ostali dječji proizvodi, na sreću, nisu u toj kategoriji. Doduše, nisu ni jeftinije kako je prethodno bilo najavljivano, no u moru poskupljenja koje ne zaobilazi gotovo ništa, ove životne potrepštine nisu osjetile neku značajniju razliku.

Medijima se posljednjih dana proširila i vijest kako ista vrsta pelena od trgovine do trgovine ima drugu cijenu. Jedna Zagrepčanka isti je proizvod u jednom dućanu tako pronašla za 200 kuna, u drugom za 160, a u trećem za 115 kuna. Isti proizvod, ali razlika u cijeni je bila i 50 kuna, ovisno o trgovini. Mi smo stoga provjerili događa li se isto i na policama vinkovačkih trgovina. Međutim, maksimalna razlika u cijeni do koje smo uspjeli doći bila je 15 kuna za identičan proizvod. Cijena je jednaka u većini trgovina, a važno je obratiti pažnju i na akcije te veličinu pakiranja.

Cijena roba i usluga na hrvatskom tržištu imaju slobodno definiranje uz rijetke izuzetne intervencije Vlade, kao što je primjerice bila ranije spomenuta Odluka o iznimnim mjerama kontrole cijena za određene proizvode. Drugim riječima, potrošači su zapravo „regulatori tržišta”, oni odlučuju gdje i što će kupovati, a to im omogućava i liberalizacija slobode kretanja. Radi poznate situacije na europskom tržištu, ulazne cijene određenih proizvoda su porasle i trgovci su tu nemoćni, jednostavno je proizvod poskupio. A nama ne preostaje ništa drugo nego savjetovati naše čitatelje da ne kupuju proizvode po nerealno visokim cijenama jer možda ih susjedna trgovina nudi po manjim cijenama.






