Uz financijsku potporu Općine Andrijaševci, unazad nekoliko godina, intenzivirana su arheološka istraživanja na lokalitetu Rokovačke zidine, a koja bi u konačnici trebala rezultirati konsolidacijom i rekonstrukcijom otkrivenih objekata, te izgradnjom arheološko-turističkog parka. U Općini Andrijaševci ozbiljno su “zagrizli” za ovaj projekt koji, ako se u obzir uzme blizina lokaliteta Sopot, kunjevačke šume i vinkovačkog aerodroma, ima turistički potencijal. Odrađen je tako dio posla, napravljene snimke terena, kontaktirani ljudi iz Muzeja, a nedavno je Ministarstvu regionalnog razvoja prijavljen i projekt za uređenje i rekonstrukciju Rokovačkih zidina za koji su odobrena sredstva u iznosu od 100 tisuća kuna. Načelnik Damir Dekanić ističe kako će tim sredstvima u potpunosti zatvoriti objekt do razine krova, urediti okolni prostor i pokušati odraditi i krovnu konstrukciju, čime bi zaustavili daljnju devastaciju i propadanje objekta. Ono što se do sada moglo vidjeti ostaci su velikog broja grobova, kao i objekata uz same zidine, a daljnjim istraživanjem u planu je dobiti puno više saznanja o samom lokalitetu.
Te radove trenutno provode stručnjaci Odjela za kopnenu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda koje smo zatekli upravo pri istraživanju lokacija mimo glavnog objekta. Voditelj trenutnih istraživanja, viši konzervator arheolog Andrej Janeš, ističe kako njegov tim do kraja godine ima zadatak istražiti okolicu crkve, ali i samu crkvu iznutra.
“Trenutačno su otvorene dvije sonde, jedna sjeverno i jedna južno od same crkve. One su postavljene na temelju geofizičkih istraživanja koja su nedavno provedena. U sjevernoj sondi pretpostavka je da se nalazi još jedan zidani objekt, a i našli smo ostatke zidova i to prilično plitko, na nekih 40 centimetara dubine. U južnoj sondi kopamo dublje i mogu reći da nalazimo na objekte ukopane u zemlju, a za koje još nismo sigurni što predstavljaju. No, s obzirom da je najvjerojatnije riječ o franjevačkom samostanu, možemo pretpostaviti da je sjeverni, bliži objekt, dio toga kompleksa pa bi ovaj južni onda mogao biti dio naselja koje je egzistiralo uz samostan”, objašnjava Janeš. Napominje kako su trenutno na dubini na kojoj pronalaze uglavnom ostatke porazbacane opeke te nešto keramičkih predmeta, a li kako budu dublje kopali nisu isključena ni neka zanimljivija otkrića.
Podsjetimo, danas vidljive ruševine koje nazivamo Rokovačke zidine u biti su ostatci zidane srednjovjekovne crkve na srednjovjekovnom posjedu Hropkovo, koje je obuhvaćalo nešto širi prostor oko Zidina. Vlastelinstvo Hropkovo bilo je u vlasništvu feudalne obitelji Botoša od Hrapkova.
Pretpostavlja se da je crkvu dao sagraditi Andrija II. Botoš, koji je umro početkom 1441. godine, ili ju je pak planirao proširiti prilikom dogradnje franjevačkog samostana u prvoj trećini 15. stoljeća, budući da se na crkvi vide i stilska obilježja ranijih razdoblja. Crkva na Rokovačkim zidinama je franjevačka samostanska crkva koju su pohodili stanovnici utvrde i naselja Hrapkovo, a moguće i stanovnici ostalih manjih naselja u blizini. Ideja o obnovi zidina prisutna je duže vrijeme, no značajniji pomak nastaje nakon objave izdanja Gradskog muzeja Vinkovci pod nazivom “Rokovačke zidine”, a onda i interesa koji je iskazala Općina Andrijaševci. Tako je Arheološki odjel prije tri godine obavio probna istraživanja oko ostataka crkve, te su na taj način odredili i opseg samog lokaliteta. Općina je u arheološka istraživanja ovog lokaliteta, uz pomoć Ministarstva kulture, do sada uložila značajna sredstva i tu ne namjeravaju stati. Ova lokacija, naime, trebala bi biti samo jedan dio turističke ponude na kojoj intenzivno rade i koju pripremaju u Rokovcima i Andrijaševcima.
