U dvorani Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima održano je predavanje „Kralj Tomislav u djelima hrvatske likovne umjetnosti” prof. Snježane Klarić Čuljak koje je namijenjeno i koncipirano tako da je pristupačno široj javnosti. Osmišljeno s jednostavnim izričajem bez stručnog leksikona i samim time nepotrebnog opterećivanja na 60 slajdova na kojem su isključivo prikazana djela likovne umjetnosti na temu prvog hrvatskog kralja Tomislava.
„Cilj predavanja je pružiti posjetiteljima osnovne informacije o vizualnoj pojavnosti i načinima prikazivanja prvog hrvatskog kralja u likovnoj umjetnosti i to od kraja 19. stoljeća pa sve do današnje produkcije i obrazložiti osnovne povijesne, umjetničke i simboličke vrijednosti prikazanih djela”, rekla je Snježana Klarić Čuljak. Do predavanja na ovu tematiku autorica je došla sasvim slučajno. Naime, u rujnu prošle godine održala je predavanje u Donjem Miholjcu o slici bitke kod Gorjana autora Otona Ivekovića iz 1907. godine kada je govorila i o opusu Ivekovića, našeg najpoznatijeg predstavnika specifičnog žanra povijesnog slikarstva, a koji je, između ostalog, i naslikao Krunidbu kralja Tomislava. „Predloženo mi je da obradim tu sliku, a onda sam odlučila proširiti predavanje i ne baviti se samo jednom slikom, nego istražiti tu pojavnost lika kralja Tomislava u svim djelima hrvatske likovne umjetnosti”, kaže autorica.
U predavanju je obrađeno 20-ak djela i autora kao što su Ferdo Quiquereza (1888.), „Splitski sabor (kralja Tomislava) 925.” Celestina Mate Medovića i „Krunidba kralja Tomislava” Otona Ivekovića (1905.) Nakon toga uslijedio je prikaz radova nastalih 1925. godine povodom obilježavanja obljetnice „Tisuću godina hrvatskog kraljevstva” koji obuhvaćaju kiparske i slikarske radove te jedno arhitektonsko ostvarenje.
Obrađena je slika „Krunidba kralja Tomislava” Marijana Trepšea (1925.), a od kiparskih ostvarenja istaknut je reljef „Kralj Tomislav” Frane Cote (1925), značka i plaketa Ive Kerdića (1925.), javne spomenike u Ogulinu i Livnu te spomenik sokolske mogile u zagrebačkom parku Maksimir. „Tada je podignuta negdje oko 200 spomen obilježja, a podignuto je i jedno arhitektonsko ostvarenje, crkva sv. Nikole Tavelića u Tomislavgradu, izvedena prema projektu Stjepana Podhorskog”, dodaje sugovornica. Posebna pažnja posvećena je i konjaničkoj skulpturi kralja Tomislava Roberta Frangeša Mihanovića na Tomislavovu trgu u Zagrebu čija realizacija započinje povodom obilježavanja 1925. godine i traje narednih 20-ak godina, a koje je, među Hrvatima, jedno od najpoznatijih djela prikaza Kralja Tomislava.
Obrađene su i dvije slike Josipa Horvata Međimurca „Krunidba kralja Tomislava” (1938.) i „Kralj Tomislav na prijestolju” te spomenuti strip „Tomislav” koji je izlazio u Zabavniku od 1943. do 1945. godine autora Andrije Maurovića i Alberta Kinerta.
Predavanje je završeno, nakon nekih 60 minuta, prikazom nekoliko radova suvremene produkcije: „Hrvatski kralj Tomislav” kipara Tomislava Ostoje, spomenika kralju Tomislavu u Tomislavgradu kipara Vinka Bagarića, spomenika u Čapljini autora Petra Barišića (1998.) te 2025. podignutog spomenika u Varaždinu kipara Nikole Vudraga.
Ovim predavanjem prisutni Vinkovčani još su jednom zajedno obilježili 1100. godina Hrvatskog kraljevstva uronivši u uvijek intrigantno polje povijesti i umjetnosti naše bogate hrvatske kulturne baštine.
