Blagdani i godišnji odmori su završili, počela je nastava u školama, predavanja na fakultetima, nastupio je povratak na radna mjesta za mnoge građane, a sve to može izazvati loše raspoloženje i sjetu koju su mnogi mediji nazvali tzv. siječanjska depresija. Postoji li zapravo ili je to obrambeni mehanizam ljudi da se suoče s novim izazovima nakon blagdanskih druženja na početku nove godine pojasnila nam je psihologinja Stefanie Horvat.
„Znanstveno siječanjska depresija nije utemeljena i nije dokazana. Međutim, pokazalo se da se kod ljudi češće javljaju depresivni simptomi u ovom razdoblju nakon praznika kada se moramo ponovno suočiti sa svakodnevicom, kada nismo zadovoljni kako smo proveli praznike ili je došlo do nekih novih sukoba u našim životima i sve to dodatno je utjecalo na nas”, rekla je Stefanie Horvat.
Također, mnogi postavljaju visoke ciljeve i očekivanja za novu godinu bilo da se radi o postizanju određenih ciljeva u karijeri, gubitku težine ili poboljšanju osobnog života. Kada se ti ciljevi ne ostvaruju brzo ili bez problema, ljudi mogu osjetiti razočarenje i stres što doprinosi nekakvom lošem raspoloženju. Puno toga može dovesti do toga i to je individualne prirode i različito je kod svake osobe. Kod mladih se pokazalo da na tugu i tjeskobu posebno utječu društvene mreže.
„Djeca se često uspoređuju s drugima te kako je nešto prikazano na društvenim mrežama, a znamo da na razne društvene mreže nećemo staviti fotografiju na kojoj ne izgledamo dovoljno savršeno. Stavit ćemo idiličnu sliku pa će tako roditelj staviti sliku s djetetom, no to ne znači da su proveli kvalitetno vrijeme s djetetom. I onda kada gledamo te stvari na društvenim mrežama, mislimo kako svi ostali imaju idiličan život, a mi nemamo i to često dovodi do toga da se osjećamo lošije jer onda vidimo sve svoje nedostatke”, ističe psihologinja Stefanie Horvat.
Za izbjegavanje tuge i lošeg raspoloženja u prvom mjesecu godine važno je usmjeriti se na sebe i na sve ono što imamo u životu, okrenuti se zahvalnosti, a od iznimne važnosti je očuvanje mentalnog zdravlja.
„Bitne su i životne zdrave navike, kvalitetna prehrana, redoviti san i tjelovježba. Ako imamo teškoća s nekim težim emocijama, jako puno nam može pomoći pisanje dnevnika ili razgovor s nama bliskim ljudima jer smo mi ipak društvena bića i puno nam mogu pomoći prijatelji. Naravno, ako ni tu ne možemo pronaći određeno zadovoljstvo i vidimo da je situacija sve teža, nije sramota potražiti pomoć psihologa. Trebamo otkloniti taj stereotip i potražiti pomoć i na taj način pobrinuti se za mentalno zdravlje”, zaključuje Horvat uz preporuku da više vremena provodimo u stvarnom životu sa stvarnim ljudima, pronađemo hobije i stvari koje nas zanimaju, a izbjegavamo virtualni život i prijatelje na internetu.
Iako je današnje vrijeme izazovno i nimalo lagano, važno je započeti godinu s pravim pristupom i podrškom, važno je prepoznati svoje osjećaje i postaviti si realna očekivanja, a nije nenormalno u pojedinim trenucima biti tužan.
