Prije 31 godinu, 19. prosinca 1994. godine, u zgradi u Gundulićevoj 6, u kojoj je nakon Domovinskoga rata obnovljen rad Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci, tada Narodne knjižnice, otvorena je Dječja knjižnica mira.
Gradska knjižnica i čitaonica danas priča jednu novu priču u novoj zgradi na staroj lokaciji u Zvonimirovoj 9, a godišnjica ponovnog početka rada dječjeg odjela nakon rata, bila je prilika za prigodni susret u Gundulićevoj 6, danas Domu hrvatskih branitelja, i sjećanje na to vrijeme i Grgu Krajinu ( 1962- – 2023. ), prvog ravnatelja Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci, poslije Domovinskog rata.
Prije 31 godinu otvorena je Dječja knjižnica Mira, uz veliku pomoć pok. Đurđe Mesić, fondacije Soros, UNICEF-a, ali i pomoći od 20 000 DEM (njemačkih maraka) gospođe Dubravke Oraić Tolić od prodaje monografije “Hrvatsko ratno pismo”, i naravno uz veliki trud tadašnjeg ravnatelja Grge Krajina.
Akademkinja Oraić Tolić uručila je Damiru Dujiću, predsjedniku braniteljskih udruga, jedan od posljednjih primjeraka monografije Hrvatsko ratno pismo.
Napravljena je i torta, a prvi rez zajedno su napravili Filip Krajina, sin Grge Krajina, i Dubravka Oraić Tolić.
Uz Filipa Krajina i Dubravku Oraić Tolić, sudjelovali su i Dražen Švagelj, potpredsjednik Matice hrvatske, tadašnji gradonačelnik i prvi gradonačelnik grada Vinkovaca.
U glazbenom dijelu nastupili su akademske glazbenice Petra Marković i Vedrana Vrtarić, Dubravko Duić Dunja, Seljačka Sloga Nuštar “Grofice”, Šimo Dominković i tamburaši.
Gradsku knjižnicu i čitaonicu Vinkovci obilježio je knjižničar i profesor hrvatskoga jezika i književnosti, hrvatski branitelj, pokojni Grgo Krajina, koji je bio posljednji ravnatelj Narodne knjižnice i čitaonice Vinkovci i prvi ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci.
Dok je preko 40 posto županije bilo okupirano, zaposlenici vinkovačke knjižnice restaurirali su zgradu u Gundulićevoj 6 koja je tada trebala biti budući prostor vinkovačke knjižnice. Prvo je napravljen odjel za odrasle, a onda dječji odjel koji je tek 1994. godine službeno otvoren i nazvan Dječja knjižnica “Mira” na prijedlog Đurđe Mesić, a akademkinja Dubravka Oraić Tolić je u prosincu 1993. donijela 20 000 DEM od prodaje monografije Hrvatsko ratno pismo kako bi se taj najmoderniji knjižnični dječji odjel u hrvatskoj mogao napraviti. Najosobitije od svega jest da su dosta tih građevinskih poslova radili knjižničari, u početku gotovo bez ičije pomoći izvana i bez ikakvog formalnog obrazovanja o uređenju interijera i eksterijera.
Godine 1995. u knjižnici se otvorila CD-ROM posudionica koja je poslije prerasla u multimedijalni odjel te je time Grgo Krajina jedan od prvih ravnatelja koji je uveo multimedijalnost u knjižnice, na čemu i počivaju sve te brojne korisničke posjete ove sadašnje moderne vinkovačke knjižnice. U suradnji s tadašnjim gradonačelnikom Draženom Švageljom, 1997. godine u vinkovačku je knjižnicu uveden CARNet što je za ono doba bilo neusporedivo ispred svoga vremena, a godine 1998. Švagelj i Grgo sakupili su zbirku Radauš.
Godine 1999. Grgo Krajina biva odlikovan nagradom Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića, što je jedno od najvećih odlikovanja za kulturu koje pojedinac može zaslužiti. Također smo došli do jednog fascinantnog filološkog otkrića, a to je da je Grgo Krajina 2003. godine pronašao jedne od posljednjih postojećih originalnih književnih rukopisa Ivana Kozarca, što je jedno od bitnijih filoloških otkrića 21. stoljeća kada su u pitanju zavičajni vinkovački pisci. Godine 2004. Grgo Krajina uspješno organizira restauraciju originalnog rukopisa Reljkovićeva Satira iz 18. st., koji se i dan danas čuva u sefu vinkovačke gimnazije koja i nosi naziv Matije Antuna Reljkovića.
Nezaobilazno je reći da je Grgo Krajina u najvećoj mjeri zaslužan za uvođenje bibliobusa u vinkovačku knjižnicu. Posljednji ugovor koji je Grgo Krajina potpisao kao ravnatelj knjižnice 2005. godine bio je prijem bibliobusa, što je tada bila neobična inovacija te je jedan od većih koraka u razvitku knjižničarstva u Hrvatskoj. Bilo je to taman kada je Grgo otišao na poziciju županijskoga pročelnika, a županija ja tada financirala bibliobus koji je trebao ući u funkciju. Bitno je napomenuti da pregovori oko financiranja bibliobusa nisu tekli glatko, ali tu su do izražaja došle Grgina karizma, elokvencija i retoričke vještine po čemu je on možda među ljudima i bio najpoznatiji.
Uz sve navedeno, bibliotekar i profesor Grgo Krajina zadužio je knjižničarsku struku i vinkovačku knjižnicu. Može se reći da je Grgo Krajina utemeljitelj moderne Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci te generalno utemeljitelj modernog knjižničarstva na području Istočne Hrvatske, a možda i na šire. Osim toga, Grgo Krajina je uz Himzu Nuhanovića jedan od osnivača Festivala glumca, što ga sumarno i nesumnjivo čini jednim od većih kulturnih doprinositelja našega doba.
