Epidemija koronavirusa poremetila je život u svim segmentima pa tako veliku štetu trpe i tradicionalne priredbe i manifestacije, kojima se ili remeti kontinuitet održavanja ili moraju prilagođavati svoje programe. Među njima su i Vinkovačke jeseni, ove godine 55., jubilarne. Organizatori poručuju kako kontinuitet održavanja ove najveće manifestacije tradicijske kulture u Hrvatskoj i šire, neće biti poremećen te će Jeseni biti održane, ali u obliku prilagođenom epidemiološkoj situaciji.
Ususret Vinkovačkim jesenima koje ove godine slave veliki 55. jubilej podsjećamo se kako je ova, danas širom svijeta poznata vinkovačka jesenska manifestacija, nastala i kako se razvijala, čuvajući i njegujući hrvatski nacionalni identitet kroz promociju tradicijske kulture, ali nudeći i brojne druge sadržaje i uvijek iznova obogaćujući program tijekom 55 godina trajanja.
Nastavljajući priču Vinkovačkih jeseni temeljem arhive naše medijske kuće Novosti, koja je kroz svoj tjednik, kao i radio postaju, bilježila i najsitnije detalje vezane uz Vinkovačke jeseni, vratit ćemo se još jednom na sam početak manifestacije i njezine utemeljitelje. U prošlom broju naveli smo ih onako kako ih se sjećaju i odaju im počast predstavnici Organizacijskog odbora Vinkovačkih jeseni polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća na njihovim posljednjim počivalištima u Vinkovcima, Otoku, Ivankovu, Andrijaševcima i Starim Mikanovcima. Ovaj put navodimo podatke iz monografije 40 Vinkovačkih jeseni izašle u prigodi te velike obljetnice. Kao utemeljitelje manifestacije, temeljem podataka iz arhive Novosti i dokumentacije Vinkovačkih jeseni, Marko Landeka u monografiji navodi: Dragutina Žanića, Mikija Meštrovića, Grgu Matakovića, Božidara Kopića, Dionizija Švagelja, Antuna Tucakovića i Josipa Kordu. Sama ideja o organizaciji Smotre izvornog slavonskog folklora u okviru prigodnog programa proslave 200 godina školstva u Vinkovcima i još nekoliko vrijednih jubileja koji su se obilježavali 1966. godine, bila je ideja Dragutina Žanića Karle i Vanje Radauša, a u samim počecima manifestacije, među ostalima, priključuju se i Slavko Janković, Joza Mataković, Zdenka Lechner, Jelka Radauš, a vremenom i mnogi drugi zaslužni za trajanje i razvoj Vinkovačkih jeseni.
Pisati o Vinkovačkim jesenima kroz 55 godina nije lako i nikako se ne može u nekoliko članaka navesti sve jer je doista riječ o velikom broju događanja, od Jeseni do Jeseni sve većem i većem. Ipak, određeni sadržaji tijekom godina izdvojili su se kao neki sinonimi Vinkovačkih jeseni dobro poznati svima. Jedan od njih su i Šokački divani. Ta bi se manifestacija prvo održala u Otoku, a onda je najkvalitetniji dio programa biran za Vinkovačke jeseni. Tako je 1997. godine, primjerice, Šokačkim divanima u programu Vinkovačkih jeseni domaćin bio Nuštar. Tijekom vremena Šokački divani su se mijenjali i po mjestu održavanja i po koncepciji programa. Dok je u Otoku to bila scenska priredba, u programu Jeseni oni poprimaju oblik zabave s gastro ponudom, tombolom te sudjelovanjem poznatih glumaca i pjevača, ali i uz sudjelovanje pripovjedača s pričama iz života i anegdotama ispričanima govorom mjesta iz kojih su dolazili. Vremenom izvornih pripovjedača sve je manje i manje u programu Šokačkih divana, koji se pretvaraju u zabavu s poprilično skupim, ali uvijek traženim ulaznicama.
U raznolikom programu Vinkovačkih jeseni i njihovo drugo desetljeće obilježavaju razni kulturni sadržaji. O tome svjedoči i program iz, primjerice, 1979. godine u kojemu se nalaze i Večer filmova Rudolfa Sremeca, izložba Branka Ružića, promenadni koncert orkestra limene glazbe iz Ploča, susret književnika i otvorenje izložbe povodom 20. obljetnice smrti Vladimira Kovačića, priredba Folklor kao vrelo umjetničkog glazbenog stvaralaštva na kojoj je, između ostalih, nastupio i orkestar Opere HNK u Osijeku.
U drugom desetljeću Vinkovačkih jeseni, između ostaloga, izašla je i prva monografija manifestacije pod nazivom “Vinkovačke jeseni 1966.-1985.” kao prilog 20. obljetnici Jeseni.
- Advertisement -
