Grad Vinkovci iz godine u godinu izdvaja određena proračunska sredstava za sanaciju divljih odlagališta otpada. Bez obzira na to što je sustav odlaganja otpada već odavno na razini koja omogućuje poštivanje normi pravilnog odlaganja otpada, nesavjesnih građana i dalje ima.
S ukupno 31 lokacije uklonjeno je gotovo 469 tona otpada što je koštalo 146.884 kuna
Da je problem divljih odlagališta otpada i dalje prisutan u Vinkovcima pokazuje i Izvješće o lokacijama i količinama odbačenog otpada te troškovima uklanjanja odbačenog otpada na području grada Vinkovaca u 2020. godini. Troškovi su to koji se zahvaljujući nesavjesnim građanima ponavljaju iz godine u godinu pri čemu, kako ističe gradonačelnik Ivan Bosančić na ovu temu, financijska strana i nije najvažnija u odnosu na štetu koja se čini okolišu i onome što se ostavlja budućim generacijama.
Upravo porazan podatak u tom kontekstu je onaj o 31 evidentiranoj lokaciji onečišćenoj otpadom na području grada u 2020. godini pri čemu je većina onih s kojih se smeće odveze da bi na istom mjestu vrlo brzo ponovno osvanule nove količine. A ovaj put sa samo šest lokacija po provedenom postupku nabave putem ovlaštene osobe na odlagalište otpada “Petrovačka dola” u Vukovaru odvezeno je 409,22 tona otpada. Još 59,49 tona uklonjeno je s 25 lokacija u okviru Programa održavanja čistoće javnih površina za grad Vinkovce za 2020. godinu putem naloga komunalnog redarstva tvrtki Nevkoš. Tako je s ukupno 31 lokacije uklonjeno gotovo 469 tona otpada za što je iz gradskog proračuna izdvojeno 146.884 kn.
Riječ je najviše o lokacijama koje su stalne i na kojima uvijek iznova niču hrpe smeća svih vrsta 
Kako ističe Ivana Bertić, samostalni upravni referent za održavanje i nadzor u Upravnom odjelu komunalnog gospodarstva i uređenja grada, po svakoj dojavi lokacije divlje odlagalište se evidentira i ide se u sanaciju. Riječ je najviše o lokacijama koje su stalne i na kojima uvijek iznova niču hrpe smeća svih vrsta, a pojavljuju se i neke nove. Pomalo nevjerojatno zvuči, ali najveći problem trenutačno je gotovo u samom središtu grada na ulazu u tržnicu iz Ulice hrvatskih kraljeva gdje građani u prolazu zgrade, koja se trenutačno ne koristi, ostavljaju velike količine smeća.
Također za čuđenje, ali jedno od stalnih mjesta i dalje je Industrijska zona Jošine iako se upravo tamo nalazi reciklažno dvorište gdje se otpad može dovesti i ostaviti bez plaćanja pa je stvarno teško objasniti da pojedinci otpad istovare u neposrednoj blizini, a ne na zato predviđenom mjestu. Nadalje, ističe Ivana Bertić, stalne su lokacije kod pravoslavnog groblja, Vukovarska ulica, Klajnova ulica, Banja, kanal Vintexa, Diljevo naselje, Trbušanci, Vrapčana te desna strana Bosuta od obilaznice prema Sopotu koja je posebno aktualna u vrijeme svinjokolja kada se tamo baca klaonički otpad iako se i to može odvesti na reciklažno dvorište.
Unatoč svim apelima i dobro organiziranom sustavu prikupljanja otpada još uvijek je popriličan broj nesavjesnih građana 
Sve je to žalosno, ako se zna da Grad Vinkovci ima dobro organiziran sustav prikupljanja otpada od spremnika za miješani komunalni otpad do zelenih otoka za odvojeno prikupljanje otpada na kojima su spremnici za staklo, papir i plastiku raspoređeni tako da budu na dohvat svima. Riječ je o 70 lokacija na kojima je prema potrebama raspoređeno 68 spremnika za papir, 62 spremnika za plastiku i 23 spremnika za staklo. I tu, međutim ima problema.
“Nažalost, u te spremnike se konstantno ubacuje i komunalni otpad, a osim toga vrlo često imamo papir u staklu, plastiku u papiru i sve ostale kombinacije. Sve je to potpuno nepotrebno jer svi možemo izdvojiti malo vremena za odvojiti otpad i svaki staviti u njegov spremnik”, ističe Ivana Bertić.
A iz svega možemo zaključiti kako ima ljudi koji paze, odvajaju otpad, odlažu sve tamo gdje je to predviđeno, međutim, unatoč svim apelima i edukaciji, još uvijek je popriličan broj onih nesavjesnih, koji ne odvajaju otpad, koji stvaraju divlja odlagališta, zbog kojih se stvara nepotreban trošak i koji čine štetu okolišu i generacijama kojima ga ostavljaju.
A kada je riječ o nepropisnom odlaganju otpada recimo i to kako se ovih dana na Facebooku pojavila objava o spremniku za medicinski otpad odbačenom u spremnik za plastiku. U Gradskoj upravi doznajemo kako građani ovakve slučajeve mogu i trebaju prijaviti komunalnim redarima pri Upravnom odjelu komunalnog gospodarstva i uređenja grada ili u tvrtku Nevkoš. U Nevkošu ističu kako bi njihovi djelatnici, ukoliko bi spomenuti spremnik bio vidljiv, odnosno pri vrhu kontejnera, te doista i sadržavao opasni otpad, odmah odvojili takav sadržaj od ostale plastike. Ako ne bi bio uočljiv u kontejneru do odvajanja i pravilnog zbrinjavanja došlo bi na sortirnici.
Ostaje i pitanje odgovornosti zašto se plastični spremnik za opasni medicinski otpad našao u spremniku za plastiku na zelenom otoku usred grada. Ako se u njemu doista i nalazio opasni otpad odgovoran je, naravno, onaj tko ga je tamo bacio. Ako je korišten za nešto drugo, a potom odbačen prazan, u kontekstu ugroze ne bio opasan, ali bi sigurno bilo bolje da je odvezen na reciklažno dvorište jer su kontejneri za plastični otpad na zelenim otocima ponajprije namijenjeni za odlaganje manjeg kućnog plastičnog otpada, a ne kanti i ostale glomaznije plastike.
Medicinski otpad, inače, proizvode veliki izvori poput bolnica i oni manji kao što su ordinacije liječnika opće prakse, stomatološke ordinacije, domovi za stare i nemoćne, ljekarne i ostale trgovine lijekovima i medikamentima, kozmetički, pedikerski i slični saloni, veterinarske ordinacije… Svi oni moraju imati organizirano pravilno zbrinjavanje takvog otpada.