Po prvi puta današnji Vinkovci imaju pravno i urbanistički status grada po suvremenom shvaćanju grada za vrijeme rimske vladavine, kada su se zvali Colonia Aurelia Cibalae i kada su funkcionirali na prostoru nešto manjem od današnjih Vinkovaca, a u to su vrijeme kao grad trajali nešto manje od 500 godina.
Sljedeći puta kada Vinkovci, tada se već tako i zovu, počinju dobivati obrise grada je sredinom 18. stoljeća, a do početka 20. stoljeća već imaju razvijenu gradsku strukturu. Postali su važno željezničko središte, prelaze brojku od 9.832 stanovnika, imaju snažnu industriju, kulturu i razvojni potencijal, a 1921. godine već imaju 12.640 stanovnika.
“Međutim, s obzirom da se za vrijeme Austro-Ugarske monarhije status grada stjecao na temelju tradicije iz ranijih razdoblja, Vinkovci su do raspada monarhije službeno bili kotarsko središte, a status grada II. razine ukazom kralja Aleksandra I. dobivaju 5. studenog 1920. godine. Prvi gradski statut usvaja se 1921. godine, a gradsko zastupstvo 26. siječnja 1923. godine donosi odluku o grbu Vinkovaca, koju 28. veljače 1923. potvrđuje kralj Aleksandar I”, objašnjava pročelnica Upravnog odjela za kulturu i turizam Marija Liščić Drmić. Vinkovci se potom, dodaje, razvijaju u suvremeno središte i najveći grad Vukovarsko-srijemske županije kakvog ga i danas poznajemo.
“U stotinu godina od formalnog proglašenja gradom Vinkovci su postigli golem napredak, usprkos ratovima i nedaćama, a taj trend rasta i razvoja nastavlja se i danas. I zato ovom prilikom čestitamo prvih stotinu godina Vinkovcima, Vinkovčankama i Vinkovčanima i svima koji se tako osjećaju”, poručuje pročelnica.
