Smjernicama za uštedu energije u Republici Hrvatskoj, koje je vlada donijela, navode se preporuke za štednju energije kućanstvima, javnom sektoru i poduzetnicima, u cilju što učinkovitije potrošnje energije kako bi Hrvatska odgovorila na predstojeće energetske izazove.
Smjernice su napravili stručnjaci iz Energetskog instituta Hrvoje Požar i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a temelje se na paketu dokumenata Europske komisije od 20. srpnja 2022. o uštedama plina, kojima se predviđa smanjenje potrošnje tog energenta za 15 posto u razdoblju od 1. kolovoza ove godine do 31. ožujka 2023. godine u uvjetima neizvjesne sigurnosti opskrbe plinom iz Rusije ove zime.
Kada se radi o hlađenju prostorija, energetski stručnjaci uz ostalo predlažu da se za vrijeme provjetravanja prostorije ugasi klima-uređaj, ali i da se ne hlade prostorije u kojima se ne boravi. Nadalje, preporuka je da se prilikom rada klima-uređaja eliminiraju bespotrebni toplinski izvori u prostoru, poput rasvjete, pećnice i ostalih kućanskih uređaja. Preporuka je da se prostorije hlade na 25 stupnjeva.
Preporuke stručnjaka za održavanje temperatura u pojedinim prostorijama gdje se ona može regulirati kako bi se održala toplinska ugodnost, a da se u isto vrijeme ne bi rasipala energija su – da u hodniku temperatura bude od 14 do 18 °C, u spavaćoj sobi 18 °C, kuhinji 18 do 21 °C, radnoj sobi 18 do 21 °C, dnevnom boravku 20 do 23 °C, kupaonici 23 do 25 °C. Nadalje, preko dana, kada nikoga nema kod kuće, temperatura bi trebala biti 16 stupnjeva. Optimalna temperatura u stambenim objektima iznosila bi 21 °C.
Ugradnjom termostatskih radijatorskih ventila moguća je ušteda energije čak i do 20 posto, što ovisi o vrsti termostata i brzini reakcije. Ušteda se ostvaruje tako da termostatski radijatorski ventil sam regulira zadanu temperaturu u prostoriji propuštajući više ili manje tople vode u radijator, stoji u netom objavljenom materijalu. Isto tako, ugradnjom sobnog termostata mogu se smanjiti troškovi za grijanje od 7 do 15 posto.
Savjeti za učinkovitu potrošnju energije za rasvjetu predlažu uz ostalo korištenje LED žarulja koje smanjuju potrošnju energije i do 90 posto u odnosu na klasična rješenja. Nadalje, ako u sobi ne borave osobe, svjetlo treba isključiti, dok se u hodnicima i stubištima kojima prolazi manji broj osoba potrošnja električne energije može smanjiti do 50 posto ugradnjom detektora pokreta. Dodatna mogućnost je korištenje automatskog osvjetljavanja stubišta. Vezano uz savjete za učinkovitu potrošnju energije za kućanske uređaje, predlaže se perilicu rublja ili posuđa koristiti u razdoblju niže tarife te da građani kod perilica posuđa budu energetski učinkoviti odabiranjem kratkoga programa pranja s niskom temperaturom. Hladnjake i ledenice treba pozicionirati na što hladnijem mjestu u kući, a nikako u blizini štednjaka, radijatora ili bojlera, a sugerira se i izbjegavanje izloženosti tih uređaja sunčevom zračenju.
Isto tako, treba Isključiti elektroničke zaslone računala kada se ne koriste, jer oni obično troše oko 50 posto energije potrebne za rad računala. To se, navodi se, može postići i postavkama na samom računalu. Temperatura električnog bojlera trebala bi biti postavljena na 55 do 60 °C, a ako se van prostorije boravi više od 24 sata, potrebno ga je isključiti. Uz to preporuka je da se što više koristi javni prijevoz, hodanje ili vozi bicikl, pogotovo ako se radi o kratkim relacijama.
Kada govorimo o poduzetnicima, preporuka je da se termostate za grijanje u zgradama smanji za barem jedan stupanj, zatim se preporučuju postavljanje novih temperaturnih ili satnih pragova za grijanje u sektorima u kojima se koristi plin. Osim toga, poduzetnike se poziva na smanjenje proizvodnje (kada je to potrebno) kako bi se smanjila potrošnja energije.
Javni sektor se poziva da podiže svijest zaposlenika o odgovornoj potrošnji energije na radnom mjestu te da kroz Informacijski sustav gospodarenja energijom redovno prate i analiziraju učinke takvih kampanja. Nadalje, za zgrade koje koriste loživo ulje ili prirodni plin u sustavima grijanja, javna tijela se upućuju da žurno izrade projektnu dokumentaciju za energetsku obnovu tih zgrada, tako i mjere zamjene sustava grijanja sustavima koji koriste obnovljive izvore te fotonaponske sustave za vlastitu proizvodnju električne energije.
