Vlada je na sjednici u četvrtak izvijestila da je po preliminarnoj procjeni u olujnom nevremenu od 19. i 21. srpnja oštećeno više od 20.000 objekata i materijalna šteta je velika, a radi hitne sanacije stambenih objekata odobrila je 20.000.000 eura pomoći, piše Jutarnji list.
“Olujno nevrijeme je uzrokovalo štetu u županijama, gradovima i općinama sjeverozapadne, sjeverne i istočne Hrvatske, a najveće štete su zabilježene u Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj, Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Brodsko-posavskoj, Požeško-Slavonskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji”, rekao je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved prilikom izlaganja izvješća o preliminarnoj procjeni šteta izazvanih nevremenom.
Nanesena je ogromna materijalna šteta na stambenim i gospodarskim objektima, objektima javne infrastrukture i vozilima i u tijeku je prikupljanje podataka o cjelovitim razmjerima tih šteta, dodao je.
Prema privremenim podacima, u nevremenu je oštećeno više od 20.000 obiteljskih kuća i višestambenih zgrada te drugih objekata javne namjene, škola, zdravstvenih objekata, sakralnih objekata i drugih.
Na bolničkoj razini zdravstvenog sustava, u 25 zdravstvenih ustanova utvrđena su oštećenja 14 domova zdravlja te u četiri zavoda za hitnu medicinu.
Ogromna je šteta nanesena poljoprivrednim usjevima, objektima u stočarstvu, šumskim gospodarstvima, gospodarskim subjektima te brojnim objektima javne namjene, kao što su škole, vrtići i drugi javni objekti.
Ministar Medved podsjetio je da je neposredno nakon nevremena počelo sagledavanje posljedica i organiziranje pomoći stradalim područjima. Angažirane su snage i stožeri na razinama jedinica lokalne samouprave u županijama, a s državne razine upućena je pomoć svih sastavnica sustava domovinske sigurnosti, dodao je.
Procijenjeni trošak samo nužne sanacije elektrodistribucijskog sustava iznosi oko 21 milijun eura.
Naime, rekao je Medved, prema podacima Hrvatske elektroprivrede, bez električne energije ostalo je preko 150 tisuća korisnika. Do danas, opskrba električnom energijom vraćena je gotovo u potpunosti.
Za preostalih oko 600 korisnika, koji nisu priključeni, u tijeku je rješavanje pitanja na stambenim objektima kao preduvjet za dovođenje u tehnički ispravno stanje.
Hrvatska vatrogasna zajednica (HVZ) angažirala je snage po županijama koje su najviše bile zahvaćene nevremenom na čak 6.478 intervencija, a sudjelovalo je oko 19.000 pripadnika.
“Hrvatska se, kao i ostatak svijeta, suočava s posljedicama globalnih klimatskih promjena. Olujno nevrijeme koje je pogodilo Hrvatsku pokazalo je jedinstven odgovor i reakciju sustava domovinske sigurnosti te izrazitu solidarnost i humanost hrvatskih građana”, rekao je Medved.
Poručio je kako je nužno nastaviti jačati sposobnosti prevencije, odgovora i upravljanja krizama, kako na državnoj, tako i na svim razinama unutar Hrvatske.
“S obzirom na razmjere nevremena i nastale štete, u ovom trenutku prioritet je osigurati pomoć za hitne intervencije i sanacije na stambenim objektima koji su nužni za život. Prema preliminarnim procjenama, troškovi sanacije nastale štete na tim objektima značajno premašuju financijske kapacitete proračuna županija”, rekao je ministar financija Marko Primorac.
Stoga je Vlada odobrila sredstva na teret proračunske zalihe državnog proračuna za 2023. ukupnog iznosa od 20.000.000 eura za hitnu sanaciju štete na stambenim objektima nužnima za život.
“Sredstva će se raspodjeljivati s obzirom na intenzitet nastale štete, a najveći dio sredstava u iznosu od nešto više od sedam milijuna eura bit će namijenjen za sanaciju šteta na području Vukovarsko-srijemske županije”, rekao je Primorac.
Potrebna sredstva osigurat će se preraspodjelom unutar financijskog plana Ministarstva financija.
Prema tekstu rješenja, u Vukovarsko-srijemsku županiju ide 7.234.905 eura, u Zagrebačku županiju 4.518.618 eura te u Brodsko-posavsku županiju 3.227.584 eura.
Pomoć će dobiti i Požeško-slavonska županija i to 2.883.309 eura, Karlovačka – 1.344.827 eura, Osječko-baranjska – 376.551 eura, Sisačko-moslavačka – 252.827 eura te Krapinsko-zagorska županija – 161.379 eura.
Jedinice lokalne samouprave dužne su sredstva utrošiti u roku od godine dana od dana primitka sredstava.
