Pojava kasnih mrazeva ove godine glavobolju zadaje onim voćarima čije su trešnje, breskve i marelice u cvatnji i koji se moraju pobrinuti za njihovu zaštitu. Morali su to učiniti i u Poljoprivredno šumarskoj Vinkovci – Regionalnom centru kompetentnosti za poljoprivredu, koji u svojem voćnjaku, između ostaloga, imaju oko 300 stabala marelice.
„Ove godine mi smo pojavu kasnih mrazeva dočekali uz suvremeni antifrost sustav za zaštitu voćaka, koji je nabavljen iz europskih sredstava u okviru nabavke opreme u Regionalnom centru kompetentnosti. Mi na površini od 0,3 hektara imamo zasađene marelice koje su sada u cvatnji što znači da su ovih dana izložene izravnoj opasnosti i mi smo sada prvi put primijenili ovaj novi sustav zaštite prskanjem vodom”, ističe ravnateljica Ružica Zucić.
Riječ je, pojašnjava, o uspješnoj metodi zaštite od mraza, kojom se prije spuštanja mraza zamrzavaju cvjetovi i led postaje izolator koji ne dopušta da se cvjetovi smrznu, a porastom temperature led se topi, a cvjetovi ostanu sačuvani.
„Primjena ovog sustava započinje kada temperatura počne padati negdje oko 0,5 do 0 °C, a prskanje mora biti neprekidno dokle god traje opasnost od mraza. Sasvim mali, kratak prekid prskanja može izazvati oštećenje tkiva. Ovaj sustav nije baš jeftin, a treba imati osiguran i priključak vode, znači potreban je izvor vode jer tu se troše velike količine vode”, napominje naša sugovornica.
Također, otapanjem leda stvaraju se velike lokve i voda se zadržava u voćnjaku, a zbog čega je nakon primjene ove metode potrebno dodatno voćke zaštiti odgovarajućim sredstvima jer tako velika količina vode može dovesti do pojave određenih bolesti u voćnjaku.
Poljoprivredno šumarska škola, inače, na svojim površinama u okviru Regionalnog centra kompetentnosti, koji se nalazi u neposrednoj blizini južne obilaznice Vinkovaca, ima ukupno 1,7 hektara voćnjaka, a riječ je o oko 4000 stabala marelice, trešnje, kruške, šljive i jabuke. Antifrost zaštita trenutačno se primjenjuje na marelici koja je kritična u ovom trenutku, ali je cijela površina od 1,7 hektara pokrivena prskalicama i zaštita se može primjenjivati na cjelokupnoj površini.
„U našem dijelu Slavonije imamo sve više proizvođača koji koriste različite metode zaštite. To može biti, primjerice, miješanje toplog i hladnog zraka, znači ide se traktorima kroz redove i topovima pušta topli zrak, a postoje i druge metode, ali nama se ova učinila najboljom. Ovdje je potrebno manje ljudskog rada jer sustav, naravno uz nadzor, praktički radi sam. Osim toga, nama je ponajprije cilj bio edukacija učenika i održivost poljoprivredne proizvodnje. Željeli smo pokazati i dokazati da je kombinacija suvremenih tehnologija i tradicionalnih metoda zaštite od mraza ključna u ovo vrijeme kada smo svjedoci sve izraženijih klimatskih promjena”, kaže Ružica Zucić.
Uvođenje moderne tehnologije pa i u zaštitu voćaka od mraza, zaključuje, nužnost je, pogotovo za voćke koje ranije imaju cvatnju. „Evo, mi smo to pokušali primijeniti, vjerujemo u učinkovitost ovog sustava zaštite i očekujemo plodove svoga rada u narednom razdoblju, a svakako naši učenici i polaznici edukacija u našem Centru imaju priliku vidjeti i upoznati se kako možemo očuvati i kvalitetu i kvantitetu uroda”.
Nažalost, mnogim je voćarima antifrost metoda nedostižna jer potrebno je imati i izvor vode, koja se troši u velikim količinama, a i sam sustav je skup. Tako je u voćnjaku Poljoprivredno šumarske škole – Regionalnom centru kompetentnosti za poljoprivredu, za površinu od 1,7 hektara na kojoj se nalazi oko 4000 stabala različitih vrsta voća, u postavljanje antifrost sustava uloženo oko 60.000,00 eura.
