Preuređen i potrebama nove proizvodnje prilagođen pogon bivše minimljekare Družba u Babinoj Gredi, sa zrionicom i svom potrebnom opremom, spreman je za početak rada i preradu mesa svinja iz slobodnog uzgoja. Vlasnik Pavo Barić na površini od približno sedam hektara trenutačno uzgaja gotovo 600 komada svinja, a na približno pet hektara površine sadi zelenu masu za svinje. Uslužno klanje obavlja mu klaonica u susjednoj Cerni i već nekoliko godina svježe butove odvozi u pršutanu u Dalmaciju, u okolicu Drniša, na uslužno sušenje. Rade dalmatinsku obradu i dime pršut, a ostatak trupa također prerađuju u suhomesnate proizvode i plasiraju ih u Dalmaciji, Istri i Zagrebu.
Zbog sve većeg interesa kupaca za proizvodima od svinja iz slobodnog uzgoja, u rodnom selu odlučio je otvoriti pogon, u kojemu će godišnje prerađivati oko 1.500 svinja.
“Dio tovljenika bit će iz vlastitog uzgoja, a dio će osiguravati kooperanti, koji će u svojim voćnjacima moći držati po nekoliko desetaka komada svinja, uzgajati ih na otvorenom bez koncentrata, znači, zanima me isključivo domaći slobodni uzgoj”, objašnjava Barić. U pogonu će u početku biti zaposlena četiri radnika i ondje će proizvoditi tradicionalne suhomesnate slavonske proizvode, od čvaraka, kobasice, slanine, kulenove seke do kulena i domaće slavonske šunke, a dio butova i dalje će odvoziti i sušiti u Dalmaciji.
Na ovaj način zaokružio je cijelu priču, od uzgoja, prerade, distribucije do kupaca, prema kojima će ići i s programom svježeg mesa. Proizvodnju će plasirati na domaće tržište, a nešto i u izvoz.
“Imam već dosta upita zainteresiranih kupaca iz Slovenije i Austrije, koji su degustirali moje suhomesnate proizvode od crne slavonske svinje. Zainteresirani su za veće količine, ali isključivo od domaće svinje, uzgojene na prirodan način, bez koncentrata. Što god proizvedemo, sve se može prodati”, ističe Barić. Suvlasnik je i firme koja radi distribuciju proizvoda po Dalmaciji i na taj će način plasirati dio proizvoda. Inače je i veliki zagovornik povratka ekološko prihvatljivog načina uzgoja svinja i smatra da je zabrana žirovanja uništila tradiciju. Podsjeća da šumski uzgoj crne slavonske svinje najveći potencijal ima upravo u hrastovim šumama. Smatra da bi država uzgajivačima trebala omogućiti držanje svinja u rubnim dijelovima šume, gdje nikome ne smetaju, i tako sačuvati hrvatsku autohtonu pasminu svinja te kvalitetno koristiti postojeće resurse i potencijale. To bi, tvrdi, pomoglo oživljavanju istočne Slavonije, razvoju seoskog turizma i gospodarstva.
