Zbog pandemije COVID-19 u Državnom zavodu za statistiku (DZS) razmišljaju o pomicanju datuma popisa stanovništva, kućanstava i stanova, čija je prva faza trebala početi 1. travnja. To se moglo i očekivati jer je popis stanovništva izuzetno važan za zemlju i moraju se dobiti točni podaci o broju i dobi stanovnika po općinama, gradovima i županijama, njihovu obrazovanju i ekonomskoj moći, piše danas Večernji list.
Uz epidemiju, navodi se, ni potres na Banovini ne ide u prilog tome da se popis počne provoditi kad je i planirano, jer će mnogi stanovnici biti raseljeni pa ćemo dobiti netočne podatke, a to je najmanje što nam treba budući da smo dosad imali, slobodno možemo reći, kupus kad je riječ o podacima. Primjerice, imamo više zdravstvenih osiguranika nego stanovnika i više birača s prebivalištem u Hrvatskoj nego punoljetnih građana. Budući da je u prošlom desetljeću Hrvatsku pogodio najveći val iseljavanja mladih te se procjenjuje da se iselilo najmanje 350 tisuća građana, tim više važno je da podaci iz popisa stanovništva budu točni.
Osim toga, piše Večernji, nakon popisa Hrvatska napokon treba dobiti i registar stanovništva koji će biti baza podataka za upravljanje zemljom, za kreiranje obrazovne, socijalne, zdravstvene i razvojne politike, a uvođenje registra stanovništva i naša je obveza prema EU koju trebamo ispuniti do 2022. godine Je li nas manje od 4 milijuna? Mi još uvijek nemamo objedinjene podatke o učenicima, studentima, zaposlenima, poreznim obveznicima, umirovljenicima, zdravstvenim osiguranicima na jednom mjestu, a što bismo trebali dobiti s registrom stanovništva, navodi se.
Na pitanje Večernjeg Državnom zavodu za statistiku razmišlja li se o odgodi popisa stanovništva zbog pandemije, ali i potresa, odgovor je:
“U tijeku su pripreme za najsloženije i najopsežnije statističko istraživanje s obzirom na brojnost obuhvaćenih jedinica te najbogatiji izvor podataka o stanovništvu neke zemlje – Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. Cilj je Popisa utvrditi podatke o broju i prostornom rasporedu stanovništva te njegovim osnovnim demografskim, obrazovnim, migracijskim, ekonomskim i drugim obilježjima, kao i o obilježjima kućanstava i stanova. S obzirom na pandemiju uzrokovanu virusom COVID-19, u Državnom zavodu za statistiku razmišljamo o pomicanju datuma Popisa, o čemu će javnost biti pravovremeno obaviještena.”
Prema procjenama demografa, Hrvatska sada ima manje od četiri milijuna stanovnika, a na posljednjem popisu stanovništva 2011. imali smo 4,284 milijuna stanovnika. Posljednje procjene DZS-a pokazivale su da je Hrvatska 2019. imala 4,067 milijuna ljudi, no s obzirom na to da se mnogi iseljeni ne odjavljuju, realnije je da smo, kako kažu demografi, pali ispod četiri milijuna ljudi. Inače, prema procjeni DZS-a, imamo 845 tisuća hrvatskih građana u dobi od 65 i više godina, a samo 584 tisuća djece do 14 godina, piše danas Večernji list.
