Svake godine 14. ožujka obilježava se Međunarodni dan rijeka koji je posvećen podizanju svijesti o važnosti očuvanja riječnih ekosustava, njihove bioraznolikosti i uloge koji imaju u životu ljudi. Rijeke su kroz povijest oblikovale naselja, gospodarstvo i svakodnevicu, a za stanovnike Vinkovaca posebnu ulogu ima Bosut koji je najduža lijeva pritoka Save i pripada crnomorskom slijevu.
Ova mirna slavonska rijeka stoljećima je dio identiteta kako Vinkovaca tako i cijelog vinkovačkog kraja, a proteže se na 186 kilometara od Štitara na spoju vodotoka s Beravom pa sve do mjesta u Srbiji gdje se ulijeva u Savu. Njegova je posebnost u tome što ima izrazito spor tok da su stari Rimljani govorili da imaju rijeku koja ujutro teče u jednom, a poslijepodne u drugom smjeru.
„Razlog sporog toka je ravničarski kraj i količina vode. Bosut nema velikih visinskih razlika koje bi mu davale brzinu, a tijekom ljeta gubi veliki dio vode. Bosut je spora rijeka visokog stupnja eutrofikacije”, kaže nam Luka Šuker, novi čuvar prirode u Javnoj ustanovi za zaštitu prirode Vukovarsko-srijemske županije koji upravo eutrofikaciju navodi kao glavni problem.
Ona se događa, dodaje, jer se neposredno uz Bosut nalazi velika količina poljoprivrednih površina koje su bogate hranjivim tvarima zbog umjetnog gnojenja. Biljke ne mogu upiti sve hranjive tvari i višak kiša ispire u Bosut te tako postaju izvor hrane za mirkoskopske organizme zvane cijanobakterije.
„One rastu i koriste kisik iz vode, ispuštaju razne metabolite i ugljikov dioksid što stvara nepovoljan okoliš za ostale organizme koji često ugibaju, a uz to te iste cijanobakterije kada ugibaju, padaju na tlo i stvaraju sve deblji sloj sedimenta, što dovodi do sve plićeg i plićeg korita. Nutrijenti s poljoprivrednih površina također su izvor hrane i za vodenu leću, u narodu poznatu i kao žabokrečina, koja proizvodi kisik, ali on odlazi u atmosferu, a svojim širenjem stvara sloj koji ne dopušta suncu da dopire do rijeke, što još više ubrzava proces eutrofikacije nedopuštajući algama i podvodnim biljkama da rastu i stvaraju kisik”, objašnjava Luka Šuker.
Osim velike važnosti kroz povijest, Bosut je i danas vrlo značajan kako s ekološkog tako i s kulturnog pogleda.
„Danas je on poticaj za razvoj bioraznolikosti za naš kraj, kao izvor vode za divlje vrste, ali i izvor vode za poljoprivredne površine u svojoj okolini. Uz to, predstavlja omiljeno rekreacijsko mjesto i okupljalište Vinkovčana i stanovnika ostalih mjesta koja su izrasla uz naš tromi, ali predivni Bosut”, ističe Šuker.
Jedna od najčešćih biljaka koju vidimo uz Bosut je obična trska koja je močvarna trava, a nastanjuje se uz obale sporijih tekućica i stajačica. Uz nju je tu i žuta perunika i rogoz te mnoge druge, a od životinjskih vrsta čuvar prirode izdvaja crvenokljune labudove, sivu čaplju, rodu, ali i ribe kao što su šaran, babuška i štuka. Jedan od većih problema rijeka je i bacanje otpada, a međunarodni dan rijeka podsjetnik je koliko je važno čuvati ovaj prirodni resurs, a mi trebamo i moramo čuvati naš Bosut tako da ne bacamo otpad u njega te koristimo gnojiva racionalno i učinkovito.
