Arheološki lokalitet Hrvatski dom: III. Suživot Rimljana i Barbara

0
222

Rezultati velikog arheološkog istraživanja u Vinkovcima – kulturni slojevi arheološkog lokaliteta Hrvatski dom:

III. Suživot Rimljana i Barbara

O kontinuitetu života u kasnoantičkim Cibalama iz godine u godinu saznaje se sve više, a nalazi s lokacije Hrvatskog doma savršeno se uklapaju u postojeće spoznaje

Kasna antika (5. i 6. stoljeće) u Panoniji je, u arheološkom smislu, dugo vremena bila nepoznanica. Držalo se da je nakon prvih barbarskih provala krajem 4. stoljeća uništena infrastruktura Rimskog carstva, stanovnici raseljeni, a prostor prepušten propadanju. Posljednjih dvadesetak godina, velikim dijelom i zahvaljujući istraživanjima u Vinkovcima, ta se uvriježena slika mijenja.

Tijekom zaštitnih arheoloških istraživanja na poziciji Hrvatskog doma jedan sloj opravdao je očekivanja. Radi se o kasnoantičkom sloju ili sloju iz razdoblja Velike seobe naroda, koji se nalazi točno iznad rimskog kulturnog sloja i dijelom je u njega ukopan.

“Naime, u Vinkovcima imamo specifičnu situaciju: koegzistenciju kasnoantičkog, rimskog stanovništva i novodoseljenih barbarskih plemena. Kako smo nalaze iz ovog razdoblja imali na istraživanjima na pozicijama istočno i zapadno od iskopa, očekivali smo ih i sada. S obzirom na devastiranost modernim intervencijama (temelji, septičke jame, jame za otpad), nismo uspjeli istražiti niti jedan objekt, ali smo zato istražili čitav jedan sloj”. Ističe kustosica Anita Rapan Papeša iz Gradskog muzeja Vinkovci.

Pronađeni su ulomci keramike ukrašene žigosanim motivima, što je tipična odlika gepidske keramike ( tehnika ukrašavanja finog stolnog posuđa utiskivanjem žiga s određenim motivom u glinu prije pečenja ), te ulomci posuda svakodnevne upotrebe. Istražen je i jedan grob, kosturni ukop u ispruženom položaju na leđima s prilozima: novcem i željeznim nožem. “Novac je brončani, rimski, iz 4. stoljeća, što naravno ne znači da je grob datiran novcem. Gepidi, ali i druga germanska plemena, koristila su rimske novce kao amulete, za sreću, a ne kao sredstvo plaćanja. To je bio 51. istražen grob iz vremena Seobe naroda u Cibalama i po svemu se uklapa u već poznate spoznaje. Naime, Vinkovci su jedini antički grad u Hrvatskoj u kojem imamo dokumentirane i istražene grobove iz vremena Velike Seobe naroda. Riječ je o kosturnim ukopima, a pokojnici su sahranjivani u razrušene rimske objekte, često na ostatke arhitekture. U grobovima nije otkriveno puno priloga, ali neki od njih nedvojbeno ukazuju da se radi o germanskoj populaciji. Ovaj način sahranjivanja pokojnika vjerno je rekonstruiran u našem Stalnom arheološkom postavu”, ističe Anita Rapan Papeša.

Osim što su se u Cibalama sahranjivali, Gepidi su u Cibalama i živjeli, a u posljednjih desetak godina istraženo je nekoliko stambenih objekata iz ovog razdoblja.

“Nedavno objavljeno osmo izdanje Acta Musei Cibalensis naslovljeno “Vinkovci u kasnoantičkom razdoblju”, za koje se više od stoljeća smatralo da je razdoblje dekadencije, potvrđuje da Cibale itekako žive u 5. i 6. stoljeću. Obrada keramičke građe upućuje na jaku antičku tradiciju u izradi keramike te time i na stabilnu rimsku populaciju, a novi oblici i tehnike izrade na pridošle Barbare, ili u najmanju ruku na jake barbarske utjecaje. Preobrazba u urbanoj strukturi Cibala, novi tipovi nastambi i promjene u grobnom ritualu o kojima smo znali više, ovim radom svoju su potvrdu našli u najbrojnijim arheološkim nalazima – ulomcima keramičkih posuda”, ističe Anita Rapan Papeša.

Unutar opkopa antičkih Cibala istražena su 53 groba iz 6. stoljeća vezana uz najzapadnije naselje Gepidskog kraljevstva (535.-567.). Sličnu situaciju imaju i arheolozi u Sirmijumu, prijestolnici kraljevstva i antičkom središtu provincije Druge Panonije