Arheolozi istražuju Rokovačke zidine

0
420

Uz financijsku potporu Općine Andrijaševci u tijeku su arheološka istraživanja na lokalitetu Rokovačke zidine, a koja provode djelatnici Gradskog muzeja Vinkovci i koja bi u konačnici trebala rezultirati konsolidacijom i rekonstrukcijom otkrivenih objekata, te izgradnjom arheološko-turističkog parka.

U Općini Andrijaševci ozbiljno su “zagrizli” za ovaj projekt koji, ako se u obzir uzme blizina lokaliteta Sopot, kunjevačke šume i vinkovačkog aerodroma, ima turistički potencijal.

“Danas vidljive ruševine koje nazivamo Rokovačke zidine u biti su ostatci zidane srednjovjekovne crkve na srednjovjekovnom posjedu Hropkovo, koje je obuhvaćalo nešto širi prostor oko Zidina. Vlastelinstvo Hropkovo bilo je u vlasništvu feudalne obitelji Botoša od Hrapkova. Pretpostavlja se da je crkvu dao sagraditi Andrija II. Botoš, koji je umro početkom 1441. godine, ili ju je pak planirao proširiti prilikom dogradnje franjevačkog samostana u prvoj trećini 15. stoljeća, budući da na crkvi vidimo i stilska obilježja ranijih razdoblja. Crkva na Rokovačkim zidinama je franjevačka samostanska crkva koju su pohodili stanovnici utvrde i naselja Hrapkovo, a moguće i stanovnici ostalih manjih naselja u blizini”, priča nam kustosica u Gradskom muzeju Vinkovci Anita Rapan Papeša.

Ideja o obnovi zidina prisutna je duže vrijeme, no značajniji pomak nastaje nakon objave izdanja Gradskog muzeja Vinkovci pod nazivom “Rokovačke zidine”, te interesa koji je iskazala Općina Andrijaševci.

Tako je Arheološki odjel prije dvije godine obavio probna istraživanja oko ostataka crkve, te su na taj način odredili i opseg samog lokaliteta. “Tom prilikom smo istražili i nekoliko grobova jer je srednjovjekovni običaj bio pokapati mrtve oko crkve. Prošle godine Općina je financirala nedestruktivna snimanja na lokalitetu, te su na osnovu dobivenih snimki određene pozicije za arheološka istraživanja. Inače, određeni radovi na obnovi i prezentaciji Rokovačkih zidina traju još od početka 20. stoljeća, ali su uvijek izvođeni u minimalnom opsegu kako bi se spriječila daljnja devastacija”, objašnjava Anita Rapan Papeša.

Općina je u arheološka istraživanja ovog lokaliteta, uz pomoć Ministarstva kulture, do sada uložila oko 300 tisuća kuna i tu ne namjeravaju stati.

Trenutni su radovi počeli 18. srpnja, a predviđeni rok je 20 radnih dana. “Za početak smo otvorili sondu južno od crkve, a prema snimkama geomagneta i prema starim fotografijama očekivali smo nalaze arhitekture. Odmah ispod tankog sloja zemlje naišli smo na ostatke zidanog objekta, najvjerojatnije franjevačkog samostana. Zidovi su rađeni dijelom od rimskih opeka, a dijelom od srednjovjekovnih. Širine su preko metar, a zatvaraju površinu od oko 150 metara kvadratnih. Za sada smo uhvatili i dva ulaza u objekt, a radovi se nastavljaju. Od pokretnih nalaza sporadično nailazimo na razbacane i dislocirane ljudske kosti, a iznimno su značajni nalazi brončanog i srebrnog srednjovjekovnog i srebrnog otomanskog novca koji će nam pomoći u dataciji objekta. Nailazimo i na građevinske elemente, dijelove kamene arhitekture i željezne čavle”, ističe kustosica Rapan Papeša.

Dodaje da će, ovisno o dinamici izvođenja radova otvoriti još četiri arheološke sonde, na području pretpostavljene obrambene kule, peći za proizvodnju opeka, jarka koji je okruživao crkvu i samostan, te unutar same crkve.