Turistička zajednica Vukovarsko-srijemske županije objavila je brošuru “Gastro umjetnost Srijema i Slavonije” (2017.). Autorica tekstova je Željka Klemenčić, za recepte se pobrinula Udruga kuhara Vukovarsko-srijemske županije, a za fotografije za današnji recept Sanja Mijac. Prenosimo ih uz jednostavnu poruku: U slast! 

Masna pogača

Sastojci:

  • glatko brašno 1,00 kg

  • mlijeka 0,25 l

  • vode 0,25 l

  • svježi kvasac 1 kocka

  • šećera 1 žlica

  • soli 0.02 kg

  • masnoće (mast ili margarin) oko 0,25 kg

  • jaja (ovisno o veličini) 2-3

  • žumanjka za premazati pogaču 2

Priprema:

U malo razrijeđenog mlakog mlijeko dodati šećer te izmrvljeni kvasac, pa pustiti sa strane na toplom da nadođe. U posudu staviti brašno većinu brašna. Napraviti udubljenje u koje dodajemo mlaku vodu, jaja, sol, te uskvasli kvasac s mlijekom. Umiješamo sastojke lagano miješajući u srednje mekano tijesto. Tako umiješeno tijesto prekriti kuhinjskom krpom i ostaviti na toplom da se diže (kvasa) oko 45 minuta. Tvrdu mast dobro izraditi dok ne dobije kremast izgled. Dasku za razvlačenje dobro pobrašniti, pa na nju istresti nadošlo tijesto i razviti ga na debljinu prsta.

Tako razvijeno tijesto za lisnatu pogaču premazati trećinom masti te ga preklopiti tri puta, razvaljati oklagijom pa ponoviti preklapanje te pustiti tijesto da se odmori i digne 10-ak minuta. Ovaj postupak ponoviti još dva puta s mazanjem masti te potom raditi oblike koje želimo. Staviti u podmazanu tepsiju i pustiti da se odmara oko 45 minuta.

U zagrijanu pećnicu na 250 °C stavljamo lisnatu pogaču poprskanu vodom da se prvih 5 mina peče na 250 °C, a potom još 15 minuta na 200 °C, odnosno dok ne dobije lijepu zlatnu boju. Temperaturu pećnice prilagođavamo izgledu i obliku pogače pomalo smanjujući ju, a peče se sveukupno oko 45 minuta. Prije kraja pečenja na 5 min može se pogača premazati sa razrađenim žumanjcima kako bi dobila rumenu boju. Pečenu pogaču poželjno je u isključenoj pećnici ostaviti još 5 minuta.
Nakon toga izvaditi iz pećnice, poprskati hladnom vodom te umotati u veliku kuhinjsku krpu ili stolnjak da se upari.

Ohlađena pogača se kida na komade, rijetko reže. 

Žito

Slavonija je žitnica Hrvatske, a upravo je njezin najistočniji dio osobito vezan uz tu najrašireniju ratarsku kulturu. Sjetva i žetva s pogledom uperenim u nebo kojim se uvijek prati vremenska prognoza i pomalo strahuje od moguće nepogode, taj trud i briga početak su priče o kruhu. Nakon što se žito ovrši i pšenica samelje u brašno, tek smo na početku. Bez brašna, dakako, nema kruha ni pogača, ali ni domaćih rezanaca, lepinjica, popularnih “poderanih gaća”, kiflica, gužvara ni drugih kolača. Kako zbog nepreglednih polja pokrivenih žitom, ovdje brašna uvijek u pravilu ima, domaća kuhinja krušnim recepturama zaista ne oskudijeva. Lokalne žene prave su majstorice dizanih tijesta koja se polako dižu u velikim emajliranim “vajnglama” u blizini šporeta na drva. U pećnici takvog “šporeta” osobito će se lijepo ispeći i kruh ili gužvara, kako ovdje zovu savijaču s makom ili orasima. Suha kupovna tjestenina do jučer je ovdje bila nepoznanica. Na dnevnoj bazi mijese se i ručno režu svježe tjestenine – široki rezanci uz fišpaprikaš ili mesne saftove, a oni sasvim tanki ukuhavaju se u bistru domaću juhu kojom počinje svaki nedjeljni ručak. Na ovom području gotovo je nemoguće naći kompletan obrok koji ne sadrži žitarice, odnosno brašno u nekoliko inačica. Uz već spomenitu svinjsku mast, brašno je temelj slavonsko-srijemske kuhinje, a za osobito dobro raspoloženje među ukućanima ta će se dva esencijalna sastojka često i združiti. Najbolji simbol takvoga para upravo je masna pogača ili pogačice s čvarcima. U ovoj elementarnoj kombinaciji teško je pronaći manu – brašno je zaslužno za hrskavost i izdašnost, a mast donosi slast i punoću. Fali možda tek čaša vina za potpuni užitak.


Novi broj Vinkovačkog lista u prodaji na svim kioscima