13 C
Vinkovci
Četvrtak, 28. ožujka 2024.

Fra Željko Klarić: u svjetlu uskrsnuća sve nalazi svoj smisao

Više od autora

- vl promo-
Josipa Haluška
Josipa Haluška
josipa.haluska@novosti.hr

Isus je uskrsnuo iz mrtvih nakon što je umro za otkupljenje grijeha ljudi, svojim je uskrsnućem pobijedio smrt i možemo reći kako poruka Uskrsa glasi da ljubav pobjeđuje smrt. Vjernici diljem svijeta slave Uskrs crkvenom molitvom i uživanjem u ispunjenom danu, a već na Veliku subotu počinju pripreme.

I vinkovačke župe na jednak način slave Uskrs, stoga je Fra Željko Klarić, župnik u župi Bezgrešno Srce Marijino, rekao nekoliko riječi o najvećem kršćanskom blagdanu te njegovoj povezanosti s crkvom u te dane. Njegovu poruku prenosimo u cijelosti.

“U povijesti Crkve, možemo reći i u povijesti spasenja od svih blagdana kršćanski Uskrs je svetkovina koja svojim značenjem nadmašuje sve ostale svetkovine i blagdane, čak možemo reći i u usporedbi s drugim religijama i vjeroispovijestima. Uskrs označava novost kakvu samo Bog može dati, novi život, pobjedu života nad smrću, svjetla nad tamom. Vjera u Isusovo Uskrsnuće, kao povijesni događaj želi nas potaknuti da već sad i ovdje, na zemlji upremo svoj pogled prema onome što se tek ima dogoditi. Za Uskrs slavimo Isusa, prvinu uskrslih, s nadom da ćemo i sami jednom nakon zemaljske smrti oživjeti na život vječni. Ova svetkovina nam je posebno draga jer daje nadu i radost i iz ove perspektive promatramo život s “happy endom“. Unatoč tome što korača suznom dolinom kršćanin treba tražiti radost i zahvalnost u životu.

Za Uskrs se pripremamo Korizmom, 40 uzastopnih dana pokore, posta, molitve i djela ljubavi, barem smo tako počeli na dan Pepelnice. No, moramo priznati da to vrijeme nije popularno, nije marketinški iskoristivo, nije komercijalno, nema praznih običaja, samo križni put kao put nasljedovanja Isusa.  Jer je zahtjevno i traži osobno zalaganje i trud. Ali u isto vrijeme za svakog vjernika koji računa na proslavu Uskrsa to je najdragocjenije i najljepše vrijeme u godini. To je vrijeme baš za vjernika. Jer Korizma označava naš život koji je trenutan u usporedbi na vječnost koja nam je obećana. Kada shvatimo ovaj smisao onda se i cijeli naš život gleda iz te druge perspektive – vječnosti.

Bog je u početku za čovjeka zamislio samo najbolje i najljepše iako se čovjek iskvario, učinio svijet po svojoj mjeri. Zato je Korizma korisno vrijeme povratka Bogu, uspostavljanja reda onakvog kakav je na početku bio. Veliki petak je dan Isusove smrti, mi ljudi smo ga ubili i osudili svojim grijesima. Veliki petak je jedini dan u godini kada crkva ne slavi svetu misu, nego samo obrede. Zaustavljamo se u tom danu promišljajući što je sve Bog učinio za nas. Kao da nam želi reći: sve što vi sad prolazite, ja sam prošao: i nepravdu, i krivu osudu, i prijateljsku izdaju i sramotnu smrt. Na veliki petak postimo i nemrsimo, mnogi vjernici su taj dan na kruhu i vodi, želeći na taj način barem djelomično sudjelovati u njegovoj muci. Sve ovo ne bi malo smisla i bio bi znak velike sramote i poraza da se nije dogodilo uskrsnuće. Ono što slavimo u noći velike subote.

U bdijenju Velike subote u crkvu unosimo svijeću koja označava Krista. Uzimamo njegovo svjetlo u svoje ruke jer slavimo život, pobjedu nad križem.  Uskrs je stoga proslava Isusovog uskrsnuća, onog povijesnog događaja kojim je Gospodin Isus promijenio tijek ljudske povijesti. Uskrs je u isto vrijeme i naša želja za pobjedom nad smrću i grijehom, želja za vječnošću. Već sada želimo mijenjati naše navike, želimo biti bolji, izmiriti se bližnjim, učiniti koje dobro djelo, želimo promijeniti tamu u svjetlo, zlo u dobro, to znači da želimo uskrsnuti već sada. To bi trebalo biti temeljno iskustvo Korizme: uskrsnuće našega srca. Takvo iskustvo radosti obraćenog srca, samo je znak budućega uskrsnuća tijela. To je sadržaj radosne vijesti.  Nema više smrti. Pobijeđena je. Radujte se. To je značenje riječi Aleluja! – Slavite Boga. To je najvažnija vijest za sve ljude – Radosna vijest koju je anđeo uskrsnuća objavio Isusovim prijateljima: Što tražite živoga među mrtvima? Nije ovdje, uskrsnuo je!


U svjetlu Uskrsa i radosne vijesti o Isusovoj pobjedi sve nalazi svoj smisao. U posljednjoj večeri je rekao da ostaje s nama u prilikama kruha i vina, na svakoj svetoj misi koju slavimo mi slavimo njegovu žrtvu na križu i pobjedu uskrsnuća. Zbog ovoga izvanrednog čina mi se kao vjernici želimo zaustaviti svake nedjelje i promatrati kako je Bog sve stvorio i oblikovao dobro i što još uvijek čini. Euharistija znači zahvaljivanje, stoga kršćanski je biti zahvalan.

Naš lijepi i tradicionalni običaj Uskrsa je blagoslov hrane što je zapravo slika euharistije – želimo tu blagoslovljenu hranu, svetu hranu, podijeliti i u našoj kući za koju možemo reći da je crkva u malom. Tom hranom želimo da Isus uđe u naš dom i da nam bude dragi gost za stolom koji blagoslivlja naše domove. 

Najvažnije od svega za Uskrs je radost. Onaj temeljni osjećaj koji prati svakoga tko vjeruje u Isusa. Znači da Bog nije napustio svijet, nije ga prepustio samome sebi, nije ostavio čovjeka na cjedilu  nego vraća čovjeku smisao i ljepotu življenja unatoč svim nedaćama koje ga tijekom života prate.

Svetkovina Uskrsa prigoda je da u crkvi svim umom, svom dušom i svim srcem izgovorimo molitvu: Vjerujem …u uskrsnuće mrtvih i u život vječni! Jer to je sadržaj kršćanske nade. Iako je nada jedna od općeljudskih vrlina koja grije čovjekovu dušu i pokreće sve naše aktivnosti, ipak mi svoju nadu stavljamo u osobu, Isusa Krista koji je stvarno uskrsnuo. Sveti Pavao odlučno zaključuje: Ako Krist nije stvarno uskrsnuo uzaludna je i isprazna naša vjera i nada jer nemaju temelja. Crkva je, tako, rođena kao zajednica nade, i nadu trajno ima u središtu svoga naviještanja. Stoga Crkva postaje zajednica onih koji bude nadu da će biti bolje sutra, ne samo o uskrsnuću već danas.

Poželimo i mi jedni drugima ovih dana sretan Uskrs, ne blagdane, ne praznike, nego Uskrs. Isusovu pobjedu nad zlom i grijehom“.

Povezani članci

- vl promo-

Posljednje objavljeno