Kultura na kojoj poljoprivrednici zarađuju i do 5000 eura po hektaru

0
612
- Reklama -

Nezavisni hrvatski seljaci (NHS) poručili su da bi država trebala legalizirati proizvodnju kanabisa, kako u medicinske tako i u rekreativne svrhe jer to, smatraju, može imati pozitivan učinak na razvoj poljoprivrede i sela, ali i na industriju i turizam. Predsjednik NHS-a Mato Mlinarić ustvrdio je kako konzumacija kanabisa ne stvara ovisnost, a biljka ima ljekovita svojstva za razliku od duhana i alkohola koji su legalni, a koji dokazano uzrokuju ovisnost i štetni su po ljudsko zdravlje.

“Od marihuane nitko nije umro, a od duhana i alkohola koji su uređeni zakonom ljudi svakodnevno umiru i obolijevaju”, rekao je Mlinarić. Mišljenja je da bi legalizacija kanabisa u Hrvatskoj utjecala na intenziviranje poljoprivredne proizvodnje jer je riječ o visokodohodovnoj kulturi koja je isplativija za uzgoj od tradicionalnih poljoprivrednih kultura. To bi, po njegovu mišljenju, dovelo do povećanja poreznih prihoda države dok bi se najbrži utjecaj vidio u turizmu.

Zanimalo nas je naravno i mišljenje naših poljoprivrednika, koji jesu zainteresirani za proizvodnju svake kulture koja je visokodohodovna i u koju bi se isplatilo ulagati, no ipak, oko kanabisa je još uvijek previše nepoznanica.

“Sa svojih 60 godina držim se onih sigurnih kultura, za koje znam koliko čega moram uložiti i kolike prinose mogu očekivati. Lagao bih kada bih rekao da nisam zainteresiran za dodatnu zaradu, no sve je to još uvijek za nas novo i neistraženo. Svakako da mladima, kada bi se ta proizvodnja legalizirala, savjetujem da probaju i pokušaju se pronaći u uzgoju te kulture”, kaže Stjepan Filić iz Ilače, koji na svojim površinama uglavnom uzgaja pšenicu, suncokret, soju i kukuruz.

Nešto otvoreniji prema novim izazovima je Darko Juzbašić iz Bošnjaka, koji se također drži proizvodnje tradicionalnih kultura no, kako kaže, poljoprivrednici prilike za zaradu moraju prepoznati i iskoristiti. “Trenutno o toj kulturi ne znam previše, načuo sam da su neke zemlje legalizirale proizvodnju i da ljudi zarađuju pristojne novce, ali o konkretnim brojkama ne mogu govoriti. Sigurno da bih se oprobao i u takvom poslu, naravno ako bi država legalizirala tu proizvodnju i stavila je u potrebne proizvodne okvire. U pravu su oni koji kažu da su legalizirane neke stvari koje su i štetnije po zdravlje i stvaraju veću ovisnost, pa zašto onda ne bi bila i ova”, ističe Juzbašić. Oni upoznatiji s ovom proizvodnjom upozoravaju da ta priča i nije toliko jednostavna koliko se čini.

“Probao sam svašta, uzgajamo i šparoge, no ovaj posao ipak nije za mene. Naime, za isti je potrebno puno ruku, puno radne snage, a to je u zadnje vrijeme, bar na našem području, gotovo nemoguće izrealizirati. Što mi vrijedi uložiti u proizvodnju, odgojiti biljku i onda kada treba sve privesti kraju mučiti se s pronalaskom ljudi koji bi to htjeli raditi. Nije problem ni u novcu, platio bih koliko god treba, ali jednostavno nema dovoljno ljudi koji bi radili takve poslove”, objašnjava Milan Barić iz Andrijaševaca.

Sve u svemu, činjenica je da stariji poljoprivrednici s našeg područja još uvijek najviše vjeruju tradicionalnim kulturama, no na nekoliko primjera možemo vidjeti da se navike mijenjaju, pogotovo kada su u pitanju mladi. Imamo primjere uspješne proizvodnje šparoga i češnjaka, pa zašto i kanabis ne bi bio pozitivna priča.