Pravo na povrat poreza u Vinkovcima ostvarilo 7698 poreznih obveznika

0
198

Prvi povrati preplaćenog poreza na dohodak temeljem godišnjeg obračuna za 2018. krenuli su 1. kolovoza, a većina je do sada isplaćena. Prema podacima Porezne uprave, poseban postupak utvrđivanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak proveden je za ukupno 600.982 porezna obveznika. Pod posebnim povećalom ovih dana je i porezna reforma koja novim olakšicama pokušava mlade zadržati u Hrvatskoj.

“Porezna uprava početkom kolovoza započela je s procesom izvršenja povrata poreza na dohodak obveznicima obuhvaćenim posebnim postupkom te je do 9. kolovoza od 521.053 poreznih obveznika kojima je utvrđena razlika za povrat izvršen povrat za 328.710 poreznih obveznika, odnosno za 63 posto”, objavila je Porezna uprava te izvijestila da je od početka kolovoza do danas povrat poreza i prireza na dohodak za 2018. godinu dobilo 328,7 tisuća građana ili njih 63 posto od 521 tisuću koji su obuhvaćeni tim postupkom, a isplaćeno im je ukupno 621,47 milijuna kuna.

Navodi i kako je za tih 63 posto poreznih obveznika izvršen povrat u ukupnom iznosu od 621,47 milijuna kuna, što je 59 posto od ukupnog iznosa povrata od 1,06 milijardi kuna koji je utvrđen temeljem izdanih rješenja u posebnom postupku.

Dana 8. kolovoza isplata poreza počela je i za porezne obveznike u Vukovarsko-srijemskoj županiji i u Vinkovcima. 7698 poreznih obveznika u nadležnosti Ispostave Vinkovci ostvaruje pravo na povrat poreza na dohodak, a na razini Vukovarsko-srijemske županije povrat poreza ostvaruje 16085 poreznih obveznika.Do danas je kod 7575 poreznih obveznika u nadležnosti Ispostave Vinkovci izvršen povrat poreza na dohodak, dok je na razni Vukovarsko-srijemske županije povrat poreza na dohodak izvršen za 14551 poreznog obveznika.Povrat poreza na dohodak bit će isplaćen do kraja mjeseca kolovoza 2019. godine.

Važno je spomenuti kako se prilikom obračuna godišnje porezne obveze za 2018. ne primjenjuju zakonske promjene koje su na snagu stupile ove godine, već rješenja iz prošle i prethodnih godina. Lani je tako sužen krug osoba za čije se uzdržavanje mogu koristiti porezne olakšice koje, kao dio nove porezne reforme, ovih dana  postavljaju mnoga pitanja među građanima, osobito mladima. Uzdržavani članovi više nisu unuci i praunuci, bake i djedovi, punci i punice, maćehe te svekri i svekrve, osim ako niste imenovani njihovim skrbnikom.

Nove porezne promjene

Krajem srpnja, ministar financija Zdravko Marić predstavio je nacrt četvrtog kruga porezne reforme. On bi na snagu trebao stupiti 2020. godine, a poseban je naglasak stavljen na mlade radnike kako bi se zaustavilo njihovo masovno iseljavanje. To je ujedno i razlog zbog kojega se neke od promjena nazivaju demografskima.

Najpoznatija porezna promjena je ona vezana uz rasterećenje plaće radnika u dobi do 30 godina. Prema mišljenju Ministarstva, zaposleni do 25 godina starosti bili bi potpuno oslobođeni plaćanja poreza na dohodak, dok bi se onima u dobi od 25 do 30 godina obračunavalo 50 posto poreza na dohodak.Međutim, dolazi se i do pitanja na koliko će uopće radnika ove porezne promjene izravno utjecati, neovisno o tome imaju li ugovore na određeno ili neodređeno?

Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku od lipnja, aktivno radno stanovništvo činilo je 1,56 milijuna ljudi, od čega je ukupno zaposlenih bilo 1,45 milijuna, što znači manje od četvrtine stanovnika. Srpanjsko izvješće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kaže kako je u dobi od 15 do 19 godina bilo 18.770 zaposlenih, u dobi od 20 do 24 godine 108.938 zaposlenih, dok je u dobi od 25 do 29 godina zabilježeno 169.713 zaposlenih. Dakle, tih tristotinjak tisuća mladih moglo bi osjetiti nove porezne olakšice, a od plaćanja poreza na dohodak bit će oslobođeno nešto više od 120 tisuća osiguranika HZMO-a.

Porezne promjene, uzimajući u obzir da prosječna plaća trenutno iznosi 5862 kune, pogodovat će radnicima mlađim od 25 godina koji se oslobađaju plaćanja poreza na dohodak samo ako imaju netoplaću veću od 3800 kuna, odnosno 5700 kuna, ako koriste uvećanje osobnog odbitka na uzdržavanog člana. U tu skupinu ulaze većinom radnici koji su završili strukovne škole i koji imaju male plaće, ponekad i za nekoliko stotina manje od 3800 kuna, dok visokoobrazovane osobe gotovo momentalno ulaze u drugu skupinu, jer po završetku fakulteta već imaju 24 godine.