Uvedeno veliko ograničenje za stručno osposobljavanje

0
695

Dio ustanova iz javnog sektora morao je poništiti već raspisane natječaje za korištenje mjere stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR). Naime, s početkom nove godine na snagu su stupila nova pravila, prema kojima je u državnoj/javnoj upravi, javnim službama, jedinicama lokalne uprave i regionalne samouprave moguće koristiti ovu mjeru za najviše do 1% od broja ukupno zaposlenih u prethodnoj godini.
Novina u mjeri stručnog osposobljavanja za rad (SOR) od nove je godine viša naknada polaznicima. Kako ona zakonski mora pratiti minimalnu neto plaću, naknada na SOR-u od ovog mjeseca iznosi 3.000 kuna. No, to nije jedina izmjena u ovoj mjeri. Zbog novih pravila poslodavci su morali poništavali natječaje.

Naime, u državnoj i javnoj upravi, javnim službama, jedinicama lokalne uprave i regionalne samouprave po novome je moguće koristiti ovu mjeru za najviše do 1% od broja ukupno zaposlenih u prethodnoj godini. Lani je u javnom sektoru to ograničenje iznosilo 3%. Nova ograničenja dovela su do poništavanja već raspisanih natječaja, što je stvorilo problem osobama za koje je polaganje stručnog ispita obavezno, a koje su se na te natječaje prijavljivale.
Postrožavanje kriterija za korištenje SOR-a u javnom sektoru za cilj ima smanjiti ukupan broj korisnika te mjere. Smanjenje broja korisnika SOR-a najavljeno je još početkom 2018. godine. Cilj mjera aktivne politike zapošljavanja, a posebice mjera usmjerenih na mlade, je potaknuti sklapanje ugovora o radu, koji će korisnicima osigurati pravo na plaću koja će biti u skladu sa stečenim znanjima, vještinama, kompetencijama, radnim iskustvom i stručnošću korisnika te će im pružiti ekonomsku i socijalnu sigurnost i sva prava koja proizlaze iz Zakona o radu. Upravo je iz tog razloga u 2018. godini uvedena mjera potpora za zapošljavanje za stjecanje prvog radnog iskustva/pripravništvo, kažu iz HZZ-a.
Pravila drugačija za poslodavce iz privatnog sektora. Valja naglasiti kako su pravila drugačija za privatnike, odnosno poslodavce koji obavljaju gospodarsku djelatnost.

Uvjetima i načinima korištenja sredstava za provođenje mjera u 2019. godini propisano je kako se poslodavcima koji obavljaju gospodarsku djelatnost stručno osposobljavanje može odobriti ukoliko će broj osoba koje se stručno osposobljavaju dovesti do neto povećanja broja zaposlenih u odnosu na prosječan broj zaposlenih u posljednjih 12 mjeseci. Prosječan broj zaposlenih predstavlja izračun kretanja broja zaposlenih po svakom mjesecu unazad 12 mjeseci (neovisno o tome jesu li osobe bile u radnom odnosu na određeno ili neodređeno vrijeme). Broj osoba koje poslodavac može dobiti uz stručno osposobljavanje za rad ne može biti veći od 50% prosječnog broja zaposlenih unazad 12 mjeseci, kažu iz HZZ-a.
Podsjetimo, mjera stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) uvedena je 2010. godine, a bio je to pokušaj rješavanja problema nezaposlenosti mladih. Zamišljena je kao mjera za stjecanje prvog radnog iskustva, a prvotno su ju mogle koristiti samo osobe koje su bile obavezne položiti stručni ili majstorski ispit. U 2012. to se mijenja i SOR mogu koristiti i sve ostale skupine mladih. U vrlo kratkom vremenu ova je mjera postala supstitut za zapošljavanje mladih.
Znanstvenici s Ekonomskog instituta, Iva Tomić i Ivan Žilić proveli su istraživanje o učincima reforme stručnog osposobljavanja na ishode na tržištu rada u Hrvatskoj. Rezultati su predstavljeni u kolovozu 2018., a zaključeno je istraživanjem kako je mjera ‘u najboljem slučaju imala neutralan učinak na zapošljavanje i nezaposlenost’.
Štoviše, neke procjene pokazuju da je dio mladih osoba otišao u neaktivnost. Također, pronalazimo statistički značajan negativan učinak na plaće posebno na plaće žena i visokoobrazovanih kako u prosjeku tako i na višim percentilima distribucije plaća, stoji u zaključku njihova rada.

Naime, naknada na stručnom osposobljavanju iznosila je u početku 1.600 kuna, a kroz godine je izjednačena s minimalnom neto plaćom i danas iznosi svega 3.000 kuna.