Veliki tjedan, a osobito Sveto trodnevlje, najvažniji su dani u liturgijskoj godini

0
355

Danas, na nedjelju Cvjetnicu, započinje Veliki tjedan, zadnji tjedan pred Uskrs. Veliki tjedan protumačio je i uputio poruku vjernicima velečasni Ladislav Dort, župnik župe Presvetog Srca Isusovog u Vinkovcima

Sveti ili Veliki tjedan

U nedjelju Cvjetnicu započinje Sveti ili Veliki tjedan, a važno je naglasiti, ističe vlč. Ladislav Dort, da se niti jedan drugi tjedan u liturgijskoj godini tako ne zove. “Velik je jer su se u njemu dogodili za nas kršćane veliki i najvažniji događaji. Svet je jer nam donosi izvješće o muci i smrti Božjeg Sina, njegovu spasenjskom činu kojim nas je spasio te izvješće o njegovu uskrsnuću, pobjedi nad grijehom i smrću. Posljednja tri dana ovog tjedna nazivaju se Sveto trodnevlje, od Velikog četvrtka uvečer pa do samog vazmenog bdijenja na subotu uvečer. Usudim se reći, da su ova tri dana najvažnija u cjelokupnoj liturgijskoj godini. Stoga bi trebala biti najvažnija i najsvetija u životu svakog kršćanina”, ističe vlč. Dort.

Cvjetnica

Cvjetnica je uvod u Veliki tjedan. Crkva se spominje Isusovog slavnog ulaska u Jeruzalem u dane prije Pashe, opisanog u sva četiri Evanđelja, ali i njegove muke koja je uslijedila nakon toga. Kad je ulazio u Jeruzalem, narod je dočekao Isusa mašući palminim i maslinovim grančicama i rasprostirući svoje haljine, putem kojim je išao jašući na magarcu. Bogoslužje ima dva dijela: blagoslov grančica i procesiju s njima te svečani spomen muke i smrti Kristove. Boja liturgijskog ruha je crvena i znak je istodobno Kristove mučeničke ljubavi i vatre Duha od koje je Isus gorio.

Veliki četvrtak

Veliki četvrtak prvi je dan Svetog trodnevlja. “Kao vjernici sjećamo se Večere Gospodnje. Važno je naglasiti da je Isus na ovaj dan ustanovio dva sakramenta: Euharistiju i Sveti red. Prijepodne svi svećenici naše nadbiskupije odlaze u Đakovo gdje u zajedništvu sa svojim nadbiskupom slave svetu misu posvete ulja na kojoj obnavljaju svoja svećenička obećanja. Veliki četvrtak je dan svećenika, stoga, slobodno možete svojim župnicima čestitati taj dan”, ističe vlč. Dort. Navečer svaka župa slavi Misu večere Gospodnje kojom se na otajstven način slavi i obnavlja ustanovljenje Euharistije. Kad svećenik zapjeva hvalospjev “Slava”, svečano zazvone sva zvona koje se više ne oglašavaju do mise vazmenog bdijenja na Veliku subotu. Misno evanđelje govori o tome kako je Isus apostolima prao noge, kao primjer i poziv svim kršćanima na uzajamnu ljubav i služenje. Ovo pranje nogu se u mnogim crkvama i upriličuje te župnik pere noge dvanaestorici župljana. Nakon mise Večere Gospodnje vjernici se pozivaju ostati neko vrijeme u bdijenju zvanom Getsemanska ura u spomen na Kristovo bdijenje u Getsemanskom (Maslinskom) vrtu.

Veliki petak

Na Veliki petak sjećamo se Isusove muke i smrti na križu. To je jedini dan kad se ne slavi Sveta misa. U mnogim crkvama prijepodne bude pobožnost križnog puta, a poslijepodne vjernici se okupljaju na obredima Velikog petka. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, da se simbolizira Isusova muka i smrt. “Služba muke i smrti našega Gospodina posve je drukčija od redovitog pa drukčije i počinje. Umjesto znaka križa počinje znakom prostracije u kojem se svećenik prostre ispred oltara što izražava naš najdublji poklon i poštovanje pred tajnom smrti i otkupljenja. Obred čine: služba riječi, klanjanje križu i sveta pričest. Klanjanje križu je osobito znakovito. Svećenik donosi prekriveni križ koji se u tri stupnja razotkriva. Kod svakog stupnja pjeva se “Evo drvo Križa…” i odgovor zajednice “Dođite, poklonimo se!” Pred oltarom slijedi klanjanje križu, vjernici dolaze pojedinačno poljubiti križ”, ističe vlč. Dort.

Velika subota

Velika subota dan je Kristova počivanja u grobu, stoga vjernici dolaze tijekom dana moliti se kod „Božjeg groba“. Vazmeno bdijenje započinje u kasnijim večernjim satima blagoslovom vatre izvan crkve, na njoj se pali uskrsna svijeća koja označava Isusa Krista uskrsloga, naše svijetlo. Unosi se u procesiji u župnu crkvu koja je u mraku. Tek unosom uskrsne svijeće u crkvu pale i vjernici svoje svijeće i pale se sva svijetla, nakon čega slijedi svečani pjevani hvalospjev uskrsnoj svijeći. Drugi dio bdijenja je Služba riječi. Čitanja svetopisamskih tekstova, pjevanje psalama, slušamo Božju riječ o stvaranju, kroz psalme hvalimo i slavimo Gospodina i njegova djela. Čitanja završavaju svečanom pjesmom Slava Bogu na visini i tada se oglase orgulje, sva zvona na crkvama. Kršćani se pozivaju na radosno slavljenje Gospodina. Poslije Službe riječi slijedi krsna služba. Vazmeno bdijenje završava euharistijom.

Ponavljam kako su Veliki tjedan, a osobito Sveto trodnevlje, najvažniji dani u liturgijskoj godini. Stoga pozivam sve vjernike na sudjelovanje u obredima kroz sve ove dane u svojim župama. Tko bude sa srcem i dušom i posebnom pozornošću pratio i sudjelovao u ovim obredima doživjet će pravu duhovnu obnovu i uspjet će osjetiti pravu radost Uskrsa. Želio bih završiti citirajući apostola Pavla: „Kao što Krist slavom Očevom bi uskrišen od mrtvih, i mi tako hodimo u novosti života.“ (Rim 6, 4b) Uskrs je blagdan radosti, blagdan vječnog života. Tko vjeruje u uskrsnuće, vjeruje u život, uvijek može početi iznova, i nakon noći uvijek će naći jutro. Tko vjeruje u uskrsnuće, ne treba se plašiti budućnosti, ne treba očajavati pred poteškoćama. Duboko vjerujući u to najuzvišenije otajstvo od srca Vam želim: Sretan i blagoslovljen blagdan Kristova uskrsnuća!, poručuje vlč. Ladislav Dort, župnik župe Presvetog Srca Isusovog u Vinkovcima.