Vinkovci su Hrvatskoj podarili niz znanstvenika, povjesničara, arheologa, muzealaca, umjetnika, sportaša, svećenika i prosvjetitelja čija se posljednja počivališta nalaze na Gradskom i drugim vinkovačkim grobljima.
Spomen obilježjima označena su njihova kao i grobna mjesta značajnih osoba iz gospodarskog, društvenog, kulturnog i političkog života Vinkovaca. Neke od njih koji su bili značajni za utemeljenje nekih gradskih institucija, društava, udruga kao i uspjeha kojeg su ostvarili u drugim sredinama spomenut ćemo ovom prigodom.
Muzealac Matija Klajn (1904. – 1979.) bio je pasionirani kolekcionar starina. Svoju arheološku zbirku darovao Gradskom muzeju Vinkovci (1950.). Zaposlenik Muzeja bio je od 1950. do 1966. godine kada je umirovljen. Zaslužan je za prvi stalni postav, otvoren 11. 10. 1952.g. Objavio je nekoliko publikacija, stručnih radova i novinskih članaka vezanim za muzeološke teme.
Obelisk obitelji Stojana Dimitrijevića nalazi se uz jednu od uzdužnih staza južno od grobljanske kapelice nedaleko Relkovićevog spomen obilježja. Stojan Dimitrijević (1928. – 1981.) bio je poznati arheolog i sveučilišni profesor. Predavao je na Katedri za Arheologiju u Zagrebu. Svojim znanstvenim radom utvrdio je apsolutni i relativno-kronološki okvir različitih kultura u Hrvatskoj pri čemu je prvi definirao tri kulturne pojave: sopotsku, lasinjsku i vinkovačku kulturu.
Autor je i koautor nekoliko knjiga. Jedan je od začetnika pretpovijesnih istraživanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Pisao je filmske i baletne kritike, bavio se slikarstvom, poezijom i umjetničkom fotografijom.
Spomen obilježje Mate Medvedovića specifičnog je izgleda. Medvedović (1872. – 1944.) bio je šumarski stručnjak i muzeolog. Amaterski se bavio arheologijom, arhivistikom, pjesništvom, heraldikom i numizmatikom.
Imao je zavidnu arheološku zbirku antičkih Gibala, arhivsku zbirku graničarskih dokumenata i veliku zbirku rimskih kovanica. Autor je grba grada Vinkovaca čije je likovno rješenje izradio slikar Mirko Rački.
Grobnica Stjepana Schulzera pl. Müggenburg nalazi se uz samu grobljansku kapelu s istočne strane. Tekst i podatke na spomen obilježju nažalost izbrisalo je vrijeme pa mnogi i ne znaju čije je to počivalište. Stjepan Šulcer (1802. -1892.) vojnograničarski kapetan bio je poznati mikolog europskog glasa. Napisao više prikaza gljiva Austrije i Ugarske, a time i Hrvatske i Slavonije. Istraživao i povijest Vinkovaca od najstarijih vremena. Bio je dopisni i počasni član nekoliko europskih nacionalnih akademija i društava.
Ispred grobljanske kapele prema istoku uočljivo je spomen obilježje Ivana Čuljata (1875. – 1950.) i njegove obitelji. Za života bio značajan društveni i kulturni djelatnik u Vinkovcima. Bio je vodeća osoba Hrvatskog radiše i HPD Relković te pjevač i počasni član crkvenog pjevačkog zbora Cecilija. Također, bio je i višegodišnji član Gradskog vijeća.
U novom zapadnom dijelu groblja nalazi se obiteljska grobnica u kojoj je sahranjen Dragutin Karla Žanić (1923. – 1996.) jedan od najznačajnijih vinkovačkih političara druge polovice 20. tog stoljeća. Obnašao je dužnosti predsjednika kotara i općine Vinkovci, grada Vinkovaca te zastupnika u Saboru Republike. Bio je pokretač brojnih gospodarskih, kulturnih i sportskih aktivnosti. Jedan je od utemeljitelja Vinkovačkih jeseni. U njegovo doba sagrađene su brojne moderne školske zgrade, osnovana Viša poljoprivredna škola i Centar za znanstveno-istraživački rad JAZU – danas HAZU u Vinkovcima. Postavio je temelje nove, urbane vizure Vinkovaca. Utemeljitelj je Jugobanke te pokretač izgradnje hotela Slavonije i PC Terme. Uspostavio je suradnju s talijanskim gradovima Contarina i Campanogara i makedonskim Ohridom. Bavio se i pjesništvom.
U istočnom dijelu groblja nedaleko od zgrade uprave i mrtvačnice nalazi se grobnica obitelji Urbiha u kojoj je sahranjen Viktor Urbiha (1892. – 1976.) Poznati vinkovački odvjetnik u dva navrata bio je gradonačelnik Vinkovaca. Prvo je ulogu gradonačelnika obnašao je u godinama pred početak Drugog svjetskog rata 1938./39. godine, a potom odmah po svršetku II. svjetskog rata kada je izabran za prvog poslijeratnog gradonačelnika Vinkovaca.
Uz južnu stranu grobljanske kapele nalazi se spomen obilježje podignuto Adolfu Albrechtu ( 1850. – 1921.) koji je prije početka i za vrijeme I. svj. rata obnašao dužnost načelnika grada. Pripisuju mu se zasluge za napredak i urbano uređenje grada.
Južno od grobljanske kapelice nalazi se i grobnica u kojoj je sahranjen Mirko Meštrović (1927. – 1983.) koji je bio istaknuta osoba u prosvjeti i kulturi grada i Općine Vinkovci. Bio je jedan je od osnivača Vinkovačkih jeseni, član brojnih povjerenstava, koordinator kulturnih i umjetničkih priredbi, pisac scenarija i redatelj, višegodišnji predsjednik Zajednice kulturno-amaterskih djelatnosti (ZAKUD). Objavljivao je stručne pedagoške članke i recenzije.
Na istaknutom starijem dijelu uočljiv je obelisk kojim je označeno grobno mjesto arhitekta Dragutina Baslera (1893. – 1947.) značajne osobe iz povijesti Vinkovaca. U Vinkovcima se i danas nalazi nekoliko lijepih zgrada koje je projektirao vinkovački H. Bollé. Jedno vrijeme obnašao je i funkciju gradonačelnika. Bio je aktivan u nogometnom klubu Cibalia za koju je besplatno projektirao nogometnu tribinu na starom Cibalijinom igralištu koja je nažalost u našem vremenu izgorjela u požaru. U vrijeme Drugog svjetskog rata bio je zarobljen i otpremljen u logor u Njemačkoj. Nije se htio izjasniti Nijemcem, već Hrvatom. Oslobođen je tek po svršetku rata. Za vrijeme službovanja u državnim željeznicama u Zagrebu poginuo je u prometnoj nezgodi kada je na pružnom prijelazu u Čulincu kod Zagreba na njegov automobil naletio vlak.
Vinkovačka groblja posljednja su počivališta brojnih vinkovačkih umjetnika iz područja glazbe, kiparstva i likovnih umjetnosti. Od brojnih zbog specifičnih nadgrobnih spomenika koja bi se mogla uvrstiti u zaštićenu spomeničku baštinu izdvajamo spomenik u obliku obeliska obitelji Tropsch gdje je sahranjen Ivan (Johan) Tropsch (1830. – 1913.) nekadašnji kapelnik vojne glazbe VII. brodske graničarske pukovnije, skladatelj, dirigent i zborovođa, te učitelj pjevanja. Napisao je nekoliko glazbenih misa te brojne skladbe duhovnog i svjetovnog karaktera za pjevačke zborove koje su doživjele nekoliko izdanja i brojna izvođenja po Hrvatskoj. Kao osnovu u njima koristio je narodni melos vinkovačkoga kraja.
Posjetiteljima groblja posebnu pozornost privlači spomenik poznate vinkovačke umjetnice Alojzije Ulman Lojzike (1926. – 1994.) poznate vinkovačke kiparice, povjesničarke umjetnosti i profesorice. Kao sakralna umjetnica napravila je veliki broj unutrašnjih uređenja, preuređenja i nadopuna crkvenih ambijenata na prostorima država bivše Jugoslavije, Europe, Afrike, Amerike i Australije. Autorica je brojnih skulptura i kompozicija u crkvama Vinkovaca i okolice. Radila je na zaštiti arhitektonske baštine Vinkovaca i ruralne arhitekture vinkovačkog kraja. Godine 1989. dobila je odlikovanje «Pro eclesia et Pontifice» od Sv. Oca Ivana Pavla II.
Zanimljiva su i spomen obilježja značajnih osoba iz područja prosvjete, te crkvenog i duhovnog života grada na Bosutu.
