Zaštita slavonskog zlatoveza i paške čipke na razini EU

0
300

U Europskom 12. prosinca održana je prezentacija Slavonije u organizaciji zastupnice Biljane Borzan u suradnji s Babogredcima. Dio je to inicijative ove zastupnice da se na razini EU uvede oznaka porijekla i za nepoljoprivredne proizvode kako bi se mogli zaštiti primjerice slavonski zlatovez, brački kamen ili pašku čipku.

Oznaku zemljopisnog podrijetla u EU dosad su mogli dobiti samo originalni i autohtoni poljoprivredni proizvodi zemalja članica poput baranjskog kulena i ličkog krumpira. Nastojanje je ishoditi to i za nepoljoprivredne proizvode kroz amandmane, pitanja Europskoj komisiji te prezentaciju naših tradicijskih vrijednosti.

Oznaku zemljopisnog podrijetla u EU sada mogu dobiti samo poljoprivredni proizvodi. Postojeći sustav za poljoprivredne proizvode ubire 54,3 milijarde eura svake godine. Zašto ne omogućiti istu priliku i onima koji proizvode i nepoljoprivredna tradicionalna dobra? Naime, prema Zelenoj knjizi EK iz 2014. tim sustavom bi se stvorilo više od četiri milijuna radnih mjesta i to u najsiromašnijim regijama Europe. Dvije trećine regija iz kojih potječu nepoljoprivredni proizvodi s oznakom zemljopisnog podrijetla imaju stopu siromaštva ili nezaposlenosti iznad 20 posto“, rekla je Biljana Borzan.

Na taj način će cijeli niz različitih oznaka autentičnosti koji postoji u pojedinim državama članicama staviti pod jedan okvir. To će onemogućiti krivotvorenje, ali i olakšati kupcima da se orijentiraju pri kupnji. Krivotvorine najčešće dolaze iz zemalja Azije gdje krivotvore oznaku, ali i unutar EU-a gdje se manipulira imenima pa se imenu novog proizvoda manje kvalitete dodaje riječ ‘kraljevski’, ‘originalni’ i slično. Litavska industrija lanenog tekstila se primjerice potpuno ugasila zbog krivotvorina.

„Danas imamo jako puno krivotvorina na tržištu poput lažnog bračkog kamena ili pak škotskog tartana. Autentične predmete od tih materijala proizvode uglavnom mali obrti te im je jako teško ulaziti u pravne bitke s krivotvoriteljima, koje su skupe i dugotrajne. Kažu da gube 40 posto prihoda samo se sporeći s konkurencijom koja obmanjuje potrošače. Uvođenjem jedinstvenog europskog sustava smanjila bi se pravna nesigurnost te povećalo povjerenje potrošača pri kupnji“, objašnjava Borzan.

Oznake zemljopisnog porijekla su i sve veći trend u svijetu. Indija je primjerice zaštitila određene predmete povezane sa sarijima, slikama i šalovima te uvjetuju trgovačke sporazume njihovim uvažavanjem.

„Većina nas kupuje vodeći se izgledom ambalaže, posebice kada smo u stranim zemljama. Bilo kakav žig odmah učini neki predmet zanimljivijim kupcu, ali nažalost i krivotvoriteljima. Zato je nužno stvoriti prepoznatljivu oznaku na razini EU-a. Tu vidim veliku priliku za male hrvatske obrte i općine poput Babine Grede koje su nas u najboljem svijetlu predstavile u Europskom parlamentu“, rekla je Borzan.