„Čovječe, sjeti se da si prah i da ćeš se u prah pretvoriti“, riječi su koje vežemo za dan Čiste srijede ili Pepelnice, početak korizmenog razdoblja. Katolici diljem svijeta tijekom četrdeset dana mole, poste i čine pokoru kako bi obnovljeni dočekali najveći kršćanski blagdan, Uskrs.
O značenju Čiste srijede razgovarali smo sa župnikom Župe Rođenja sv. Ivana Krstitelja Krešimirom Šafom, omiljenom među Ivankovčanima, pogotovo onim najmlađima. „Ovaj dan ima duboko značenje. On je poziv na pokoru, obraćenje, jedan malo drugačiji život pun žrtve i odricanja kako bi čovjek u određenom periodu liturgijske godine malo više razmišljao o potrebi za jednim čišćenjem duše, svoga ponašanja kako bi se pripremio za Uskrs”, priča nam velečasni.
Naziv Pepelnica dolazi od obreda pepeljenja koji se može provoditi pod svetom misom ili izvan nje. Inače, na početku svake mise, prema Misalu, postoji pokajnički čin u kojem se opraštaju mali grijesi kako bi bili dostojni proslaviti misno slavlje. Simbolično, toga dana se izostavlja ovaj dio i prelazi na službu čitanja, Evanđelja i kratku propovijed. Nakon nje, blagoslivlja se pepeo nastao od maslinovih grančica s prošlogodišnje Cvjetnice i slijedi čin pepeljenja koji poziva na pokajanje, ali na jedan izvanjski, vidljiv i efektan način. „Taj vizualni način ljudima bude iznenađenje. Postoje razni načini pepeljenja. Osobno imam običaj nakon pepeljanja glave napraviti znak križa na čelu i time ostaviti trag pepela. Upečatljivo je čuti kako vjernike to šokira, ali i jednu dragost što su pristupili tome obredu. Poslije mise šetaju selom i ne skidaju taj znak. U njima on izazove intenzivniji osjećaj, a potiče pokoru i obraćenje“, kaže župnik.
Mnogi tijekom korizme biraju razne oblike odricanja, poput suzdržavanja od slatkiša, alkohola ili društvenih mreža kako bi ojačali svoju volju i duhovnu disciplinu, a neki kako bi skinuli koji kilogram, smanjili štetne promile, a pritom znajući kako će se nakon Uskrsa sve vratiti na staro. Čisti je to promašaj, kaže Šaf. Priprema treba ipak sadržavati nešto drugačije. „Osim svete mise i obreda križnog puta, valja se pripremiti na način, ne da nas drugi gledaju kako postimo, molimo i činimo djela milosrđa, nego da nas vidi Otac Nebeski u skrovitosti. Pristupamo uglavnom onim vidljivim katoličkim obredima i to je sasvim u redu, ali osobno se možemo još više pripremiti uz post, intenzivniju molitvu i činjenje djela milosrđa“, pojašnjava.
Katolička Crkva propisuje post i nemrs na Čistu srijedu. To znači suzdržavanje od mesa te ograničenje količine hrane. Vjernici bi prema tome trebali pojesti samo jedan puni obrok i dva manja. Ova praksa simbolizira odricanje i unutarnje preobraženje, potičući vjernike na dublje promišljanje o svojim duhovnim vrijednostima. „Post znači otkidanje od svoga tijela kako bi nadopunili ono što nedostaje našoj duši. Njemu treba pridodati molitvu i djela milosrđa. Osoba u čijem životu postoje ova tri stupa, uz Euharistiju i sakrament ispovijedi zasigurno ide putem svetosti“, ističe. Korizma, dakle, nije samo vrijeme odricanja, već prilika za osobni rast i povratak temeljnim kršćanskim vrijednostima, ali i svakako vrijeme za dublju introspekciju, pomoć potrebitima i jačanje vjere kroz molitvu i sakramente.
