Treći Festival šunke, vina, rakije i kulena i ove jeseni donosi veliko gastronomsko bogatstvo našega kraja, a ocjene žirija pokazat će tko je u spravljanju ovih delicija bio najspretniji.

U tijeku je kušanje prikupljenjih uzoraka, a prema broju pristiglih, ove godine je odaziv veći nego ikada. U 50 kulena, 22 šunke, 47 rakija i 140 uzoraka vina 45 vinarija od Požege, Iloka do Baranje, mogu uživati kušači koji će u petak, 29. listopada, proglasiti one najbolje na ovogodišnjem festivalu.

Ocjenjivanju rakija, redom šljivovica, prionula su tri mlađa nepca s doktoratom. Kažu, od mila ih zovu rakijaši. Pojašnjavaju, ne ocjenjuju najbolju, nego one s manjkavostima, zapravo. Dobra rakija zahtjeva visoku razinu higijene buradi, obavezno odvajanje peteljki i koštica, a prvijenac i patoka se ne kupe, samo zlatna sredina, preporučuje struka. Arome kušača neutraliziraju kockice sira i kruha, a kod domaće šunke i jabuka.

Dobar miris mesa prvi je znak da bi ocjene mogle ići uzlazno ili suprotno. Dodajmo tome vanjski izgled, presjek, konzistencija i okus, kojim se naravno bavi ocjenjivački sud.

Kada je riječ o vinu, najbolju neutralizaciju donosi čaša mlijeka i komad kruha. Boja i prozirnost ovise o starosti, vrsti grožđa od kojeg je proizvedeno, razini alkohola i šećera te drugim detaljima. Prilikom samog kušanja, bitno je fokusirati se na sam ukus i strukturu vina, a pored svega, važno je da kušač uživa u samom procesu degustacije.

Svi sugrađani imat će priliku degustirati proizvode u subotu 30. listopada u pješačkoj zoni od 10 do 12 sati, a moći će i kupiti neke od tradicijskih proizvoda.

Povodom državnog praznika Republike Mađarske, Dana revolucije 1956. godine, Mađarsko kulturno-umjetničko društvo Vinkovci održalo je Filatelističku izložbu koja je danas imala svoje svečano otvorenje.

“Ovakve izložbe zapravo su najbolja promocija filatelije jer sam pojam filatelisti je apstraktan i teško ga je objasniti publici. Ocjene zapažanja u knjizi utisaka sam su pokazatelj mišljenja posjetitelja ove izložbe te kao takve, poticaj za daljnji rad filatelističkog društva”, rekao je  Josip Matić, predsjednik Hrvatskog filatelističkog društva Vinkovci.

Filatelističke izložbe jedini su pokazatelj zbirki i svega onoga na čemu djeluje društvo filatelista. Filatelija kao hobi raširena je u svijetu. Karakteristična je po tome, navodi Matić, što proširuje opću kulturu, osjećaj za estetiku, urednost i pedantnost. “Veliki nedostatak filatelije kao hobija mladi su ljudi, zbog čega se i ugasilo filatelističko društvo u Vukovaru te zbog toga želimo postići zainteresiranost mladih, nekoga tko će preuzeti cijeli ovaj naš trud i posao”, nadodao je Matić

Filatelističko društvo Vinkovci utemeljeno je 4. travnja 1937. godine te je do 1940. djelovalo pri Zagrebačkom filatelističkom društvu. U Vukovarsko-srijemskoj županiji trenutno djeluju 4 filatelistička društva, ono u Baranji, Iloku, Vinkovcima i Županji, koje je ujedno i numizmatičarsko društvo. Osim markica, skupljaju i novčanice.

“Današnja izložba i njezin postav slobodan je izbor. Kada smo koncipirali izložbu, predložio sam da težišno budu izložene mađarske marke, jer se radi o mađarskim nacionalnim manjinama s kojima izrazito dobro surađujemo“, naglasio je predsjednik filatelističkog društva. Prikazana su, također, redovna izdanja Mađarske pošte iz područja turizma, etnologije i slikarstva. Postavljene su 24 vitrine kojima je uvjetovana veličina samog prostora.

Izložba je za posjetitelje otvorena do 31. listopada, svakim radnim danom od 17 do 20 sati.

“Zadovoljni smo sa svime što je do sad ostvarilo naše društvo. Imamo veliki broj zahvalnica i nagrada, a jedna od njih je i truba Hrvatske pošte. Najveća izložba ove vrste, koja je održana na ovom području, zasigurno je “Slavonija fila” 2003. godine koja je postala izložba međunarodnog karaktera”, objasnio je Matić te nadodao kako svojim osobnim uspjehom smatra tiskanje marke koja je posvećena gradu Vinkovcima.

Glazbeni repertoar na Mađarskom jeziku izvele su članice Hrvatskog filatelističkog društva, a izložbu je otvorio konzul Generalnog konzulata Mađarske Béla Gárdos te se zahvalio svim posjetiteljima, organizatorima izložbe te Hrvatskom filatelističkom društvu na pozivu.

U okviru Mjeseca hrvatske knjige danas je u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci održano gradsko natjecanje u čitanju naglas. Riječ je o osmom natjecanju za učenike vinkovačkih osnovnih škola od 2. do 8. razreda, s ciljem poticanja čitanja i čitanja naglas, razvoja čitalačkih navika, popularizacije knjige te poticanja pozitivnog natjecateljskog duha.

“Učenici su sami odabrali knjige, po nekom svom načelu, što im se više tematski sviđa. Pripremali smo ih, naravno mi mentori. Treba raditi na dikciji učenika, stankama te na samoj uživljenosti u tekst i kreativnosti”, rekla je Ivana Šego, mentorica i učiteljica hrvatskog jezika OŠ Ivana Mažuranića u Vinkovcima. Priprema učenika uvelike ovisi o školi koju pohađaju, o njima samima i njihovom mentoru. Učiteljica Šego nadodala je kako su učenici motivirani samim time što se ovo događanje organizira već dugi niz godina. “Ovdje se osjećamo kao kod kuće, a i naravno, ovdje su djeca koja vole čitati, koja još uvijek nisu napustila ovaj vid zabave. Dobro će im svakako doći razvijanje tehnika čitanja pred publikom za daljnje školovanje, rad u srednjoj školi i na fakultetima”, objasnila je Šego.

Najpopularnije spisateljice čije knjige djeca često odlučuju čitati su Sanja Pilić i Sanja Polak. Spisateljice su to koje imaju jezik blizak djeci pa su zato često prvi odabir. Postoji, isto tako, velik broj ostalih novijih i također dobrih knjiga koje mentorice nude svojim učenicima kako bi proširili njihovo iskustvo i raznovrsnost pročitanog štiva.

“Pripremanje nije bilo naporno. Volim čitati, a pripremala sam se svaki dan, čitajući sve više. Učila sam pričati što razgovjetnije kako bi samo čitanje bilo zanimljivo”, rekla je Paula Biletić, učenica osmog razreda OŠ Ivana Mažuranića te nadodala kako jedva čeka čuti drugu djecu i njihove odabire knjiga.

“Ja bih rekla da je ovo uživanje čitanja naglas. Put je to do dramskog izričaja učenika koji se prvi put susreću s vlastitim odabirom tekstova”, izjavila je Višnja Sorčik, profesorica hrvatskog jezika Gimnazije Matije Antuna Reljkovića i članica žirija te smatra da bi se ovo događanje trebalo promaknuti i na učenike srednjih škola. Istraživanje pokazuje kako je čitanje naglas dobro za učenje te na taj način bolje pamte, ponavljajući gradivo. “U svakodnevnom radu, barem što se tiče hrvatskog jezika, svaki tekst se treba prvo dobro iščitati, od njega sve polazi”, zaključila je Sorčik.

Za pobjednika ovog natjecanja bitna je sama motivacija za čitanje odlomka koje su sami odabrali. Motivacija mora biti prirodna, kroz koju se vidi učenikov unutarnji svijet prema čitanju i odluka zašto baš određeni tekst. Također, izražajnost u čitanju i uživljenost u ono što su pročitali ne izostaje.

“Lektira se promijenila u odnosu na protekle godine. Primjenjuje se suvremenija literatura koja je djeci bliža, a koja se na izvrstan način može povezati s klasičnom literaturom. Susreću se s novim tekstovima koje mogu sami odabirati. Više nego ikad smo se upustili u avanturu čitanja”, zaključila je Sorčik.

Gradska je ovo razina čitanja naglas, a uz nju bit će održana i županijska. Državno natjecanje u Sisku ove godine izostaje zbog utjecaja pandemije i epidemioloških mjera.

U prosudbenoj komisiji za ocjenjivanje sudjelovale su Tihana Papac, diplomirana novinarka naše medijske kuće Novosti, Višnja Sorčik, profesorica hrvatskog jezika Gimnazije Matije Antuna Reljkovića Vinkovci i Gordana Petrušić, profesorica hrvatskog jezika Drvodjelske tehničke škole Vinkovci.

Pobjednici ovogodišnjeg čitanja naglas su Paula Čikvari i Jakov Crnaić, koji su podijelili prvo mjesto Mlađe kategorije te Paula Biletić iz Starije kategorije.