Potporu za očuvanje radnih mjesta – skraćivanje radnog vremena poslodavci će tijekom ove godine moći dobiti za skraćivanje radnog vremena do najviše 50 posto, objavila je Hina.
A visina potpore po radniku maksimalno će iznositi 2.000 kuna, objavio je u četvrtak Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ). Naime, Upravno vijeće HZZ-a je na sjednici u srijedu među ostalim donijelo i odluku o usvajanju nove mjere Potpora za očuvanje radnih mjesta – skraćivanje radnog vremena.
Potpora se, kako navode iz HZZ-a, dodjeljuje za privremeno uvođenje punog radnog vremena radnika u trajanju kraćem od mjesečnog fonda sati, i to do najviše 50 posto radnih sati prema kalendaru radnog vremena. Na godišnjoj razini radnika i/ili poslodavca u prosjeku ne može biti više od 50 posto godišnjeg fonda radnih sati na mjeri skraćenog radnog vremena, navodi se u priopćenju. Po podatcima s internet stranice HZZ-a, visina potpore po radniku može iznositi do najviše 2.000 kuna. Inače, poslodavci su tijekom prošle godine potporu za skraćivanje radnog vremena mogli dobiti za skraćivanje radnog vremena do 90 posto, a potpora je mogla iznositi maksimalnih 4.000 kuna po radniku. HZZ u današnjem priopćenju navodi kako će se zahtjevi za potporu za skraćivanje radnog vremena podnositi u tekućem za idući mjesec, dok se iznimno za siječanj i veljaču ove godine podnose do 28. veljače.
Objašnjavaju i kako je osnovni kriterij kod podnošenja zahtjeva za potporu očekivani pad ukupnog mjesečnog fonda radnih sati svih radnika zaposlenih kod poslodavca na puno radno vrijeme u mjesecu za koji se traži potpora minimalno 10 posto. Ako je radni proces definiran po poslovnim jedinicama, može se priznati pad ukupnog mjesečnog fonda radnih sati i u određenoj poslovnoj jedinici, s tim da se mjera može koristiti samo za radnike koji rade u toj poslovnoj jedinci. U tom slučaju minimalan pad po određenoj poslovnoj jedinci mora biti minimalno 20 posto. Pad ukupnog mjesečnog fonda radnih sati mora biti povezan s određenim privremenim poremećajima u proizvodno-poslovnom procesu. Ta se povezanost dokazuje ostvarenim padom prihoda/primitaka u svakom mjesecu za koji se traži potpora od najmanje 20 posto u odnosu na isti mjesec 2019. godine.
Iznimno, za siječanj i veljaču 2022. navedena povezanost dokazuje se ostvarenim padom prihoda/primitaka u odnosu na isti mjesec 2020., navodi se u priopćenju. Iz HZZ-a napominju kako poslodavac, uz pad prihoda/primitaka u usporednim razdobljima, mora dokazati i jedno od sljedećeg – pad narudžbi putem raskida ili izmjene ugovora s kupcem/kupcima, pismenim očitovanjem kupaca o padu narudžbi za mjesec za koji se traži potpora; privremenu nemogućnost ugovaranja novih poslova; privremenu nemogućnost isporuke gotovih proizvoda ili ugovorenih i plaćenih sirovina, repromaterijala, strojeva, alata; te nemogućnost novih narudžbi sirovina, repromaterijala, alata i strojeva neophodnih za rad.
Pad prihoda/primitaka dokazuje se putem predanih obrazaca PDV Poreznoj upravi koja će temeljem dostavljenih PDV obrazaca, a na zahtjev Zavoda dostaviti podatak o stvarnom postotku pada prihoda/primitaka za promatrano razdoblje. Ostali razlozi dokazuju se putem obrazložene vjerodostojne dokumentacije koju će poslodavac dostaviti Zavodu svaki mjesec za koji traži potporu, na propisani način, pojašnjavaju iz HZZ-a. Kako nadalje navode, ako poslodavac posluje kraće od 12 mjeseci, treba dokazati pad prihoda/primitaka za najmanje 20 posto u mjesecu za koji traži potporu u odnosu na mjesec koji prethodi mjesecu prijave temeljem predaje PDV obrasca za mjesec za koji traži potporu i za mjesec koji prethodi mjesecu prijave Poreznoj upravi.
Također je odlučeno o manjim izmjenama unutar mjera Stalni sezonac, Samozapošljavanje i Proširenje poslovanja te Biram Hrvatsku.