Pravu buru u hrvatskoj javnosti pokrenuo je poziv koji je Porezna uprava krajem prošle godine uputila građanima hrvatskim rezidentima koji su 2021. i prijašnjih godina ostvarili inozemne primitke, a do sada ih nisu prijavili, da to učine prije nego što prime službeni poziv. Oni koji nisu razmišljali o tome kako porez moraju platiti i u zemlji gdje ostvaruju primitak i u Hrvatskoj, ako za to postoji osnova, ostali su neugodno iznenađeni.
Dobrovoljnom prijavom ino primitaka, istaknuli su tada u Poreznoj upravi, utvrdit će se eventualna porezna obveza u Republici Hrvatskoj bez pravnih posljedica (plaćanja kamata i provedbe prekršajnog postupka) uz uračunavanje poreza plaćenog u drugoj državi.
A s obzirom na povećan broj upita hrvatskih državljana koji žive u inozemstvu i puno netočnih informacija u javnom prostoru, kako se navodi, Porezna uprava danas je objavila dodatna pojašnjenja vezano za ino primitke i utvrđivanje porezne rezidentnosti.
Dobrovoljna prijava ino primitaka
Kako se navodi, postupak dobrovoljnog prijavljivanja primitaka iz inozemstva ostvaruje se podnošenjem obrasca Dobrovoljna prijava ino primitaka te po potrebi drugih obrazaca navedenih na Internet stranici Porezne uprave. U postupku utvrđivanja eventualne porezne obveze, sukladno dobrovoljnoj prijavi ino primitaka, primijenit će se metoda koja je povoljnija za poreznog obveznika: kumulativna prijava ostvarenih primitaka za prethodne godine u tekućoj godini uz obračun poreza prema poreznim pravilima za tekuću godinu ili obračun po godinama za prethodne godine uz priznavanje osobnih odbitaka i poreznih stopa prema pojedinoj godini.
Na temelju svake dobrovoljne prijave, ističe se, Porezna uprava primijenit će metodu obračuna koja će za poreznog obveznika biti povoljnija.
U objavi se navodi i za koga bi koja metoda trebala biti povoljnija potkrijepljeno primjerima te svi ostali detalji ( https://bit.ly/3BnOndE ).
Utvrđivanje porezne rezidentnosti
Plaćanje poreza, navodi se, ne određuje se prema državljanstvu ili prijavljenom prebivalištu već prema poreznoj rezidentnosti kao središtu životnih interesa. Osobe koje imaju užu obitelj (supružnika i/ili djecu) imaju poreznu rezidentnost tamo gdje im se nalazi obitelj i gdje ta obitelj koristi sve potrebito za svakodnevni život (mjesto odlaska na posao, doktor, škola, vrtić i slično). Osobi koja je samac porezna rezidentnost se određuje prema mjestu gdje boravi u pravilu u vremenskom razdoblju duljem od 183 dana.
Za hrvatske državljane koji su s užom obitelji ili kao samci odselili iz Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu RH) prije 2016. godine ili imaju užu obitelj izvan RH pretpostavlja se da nisu više hrvatski porezni rezidenti te stoga nisu ni u obvezi prijavljivati svoje ukupno ostvarene primitke po načelu svjetskog dohotka u RH. Sve i da imaju određenu nekretninu, koju su naslijedili ili kupili u RH, koju možda i iznajmljuju u RH i po toj osnovi plaćaju porez u RH to ih ne čini hrvatskim poreznim rezidentima.
Radi pogrešnih informacija u javnom prostoru mnogi hrvatski državljani koji već godinama s obitelji žive izvan RH sada pitaju trebaju li što prijavljivati u RH. Treba jasno naglasiti da oni nemaju obveze prijave ukupno ostvarenih primitaka u RH.
Samo osobe koje su promijenile poreznu rezidentnost u razdoblju od 2016. godine do danas, na način da su se odselili i prenijeli središte životnih interesa izvan RH, a nisu se odjavili iz porezne rezidentnosti RH moraju to učiniti podnošenjem Obrasca TI te podnošenja potvrde o poreznoj rezidentnosti te druge države kako bi se činjenica promjene porezne rezidentnosti mogla utvrditi unazad za protekla razdoblja.
Uz ovo pojašnjenje također su objavljeni primjeri ( https://bit.ly/3JtSN5u ).
