Iako je svima poznatiji kao profesionalni plesač i pjevač u ansamblu narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado, Antun Leinveber ističe se i svojim hobijem kakvim se rijetko bave mladi ljudi, osobito muškarci. Izrađuje zlatovez u koji se zaljubio još kao dijete, a sve je, kaže, naučio od dvije iskusne vezilje.
Antun Leinveber je 32-godišnji mladić iz Cerne. Iako danas živi i radi u Zagrebu, svoje korijene ne zaboravlja, a slavonske običaje vrijedno njeguje. Baka mu je rođena u šokačkoj obitelji i cijeli svoj život je nosila narodnu nošnju te se uz nju Antun sve više počeo zaljubljivati u tradiciju. Veliku ulogu imala je i mama koja je bila voditeljica mjesnog KUD-a, a odlaskom na nastupe zamjećivao je razne vezove, od kojih ga se najviše dojmio zlatovez.
„Tehnika zlatoveza traži puno vremena i preciznosti, a ja sam sve naučio od dvije vezilje .Zlatovez preko papira mi je pokazala jedna gospođa iz Cerne, Josipa, dok mi je zlatovez na skroz pokazala teta Katica Lovrenović, vrsna vezilja”, pojasnio je Antun dodavši kako ovu tradicionalnu tehniku veza na platnu vrijedi čuvati i prenositi dalje, bez obzira koliko truda i vremena bilo potrebno.
„U Slavoniji u svakom većem mjestu postoji neka udruga koja se bavi izradom i očuvanjem tradicijskih tehnika veza. Što se tiče Zagreba, kulturni centar ˝Dubrava˝ održava radionice raznih vrsta rukotvorina pa tako i zlatoveza gdje sam bio voditelj te radionice. Svakako bih spomenuo i Posudionicu i radionicu narodnih nošnji iz Zagreba koja svake godine održava tečaj izrade rukotvorina”, napominje Leinveber kako i u glavnom gradu ima priliku uživati u svome hobiju.
Antun je za nacionalni ansambl Lado, čiji je član već gotovo 10 godina, napravio nekoliko desetaka slika sa starim uzorcima vezenih zlatom u vlasništvu ansambla. Slike su bile poklon visokim dužnosnicima, veleposlanicima raznih država, ravnateljima nacionalnih ansambala država u kojima su gostovali. „Radio sam i s dizajnerom Damirom Begovićem. Za njegovu diplomsku kolekciju Ex-Vonia izradio sam jedan korzet ispunjen zlatovezom. Kolekcija je tematizirala iseljavanje iz Slavonije iz koje dolazi i Begović, a u konkurenciji od 40 internacionalnih dizajnera bila je pobjednica na iD International Emerging Designers natječaju u Novom Zelandu 2018. godine”, istaknuo je.
U modnoj industriji u svijetu sve se više ponovno budi interes za ručnim radom, a velika je potražnja za kolekcijama visoke mode iz 20. stoljeća koje su se uvelike radile ručno i cijene takvih komada ponovno rastu. Međutim, u Hrvatskoj je priča malo drugačija. Zbog nepristupačnosti takvih komada, ali i neinformiranosti, brza moda je i dalje ono što većina ljudi nosi.
“Mislim da se kod nas u Hrvatskoj etno moda nosi, ali daleko je to od visoke mode. Treba biti hrabar i stati uz bok velikim modnim gradovima poput Pariza i Milana jer ako nešto možemo svijetu pokazati, to su sigurno tradicijske tehnike ručnih radova”, rekao nam je Antun i dodao kako velik utjecaj tu imaju mediji koji mogu potaknuti sve ljubitelje mode za razmišljanjem o ručno rađenim odjevnim predmetima te njegovim nošenjem promovirati ga.
Za motiv dimenzija otprilike 5×5 centimetara potrebno je oko šest sati rada, a izradu zlatoveza naplatiti je vrlo teško jer se, napominje, radi o minucioznom radu. „Sve na kraju ovisi o količini veza, materijalu i vrsti izrade”, kaže. Njegovi se radovi mogu pronaći na društvenim mrežama Zlatovez „Leinveber”, a tamo se i sami možete uvjeriti koliko je velika njegova posvećenost ovoj predivnoj dekorativnoj tehnici, ali i ljubav koja zlatovez čuva od zaborava.
