Dan je neovisnosti, spomendan na 25. lipnja 1991. godine kada je donesena povijesna odluka Hrvatskog sabora o pokretanju postupka razdruživanja Hrvatske od ostalih jugoslavenskih republika.
Na istoj sjednici donesena je i Deklaracija o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske.
Predsjednik Hrvatskoga sabora Žarko Domljan je nakon izglasavanja državne nezavisnosti rekao: Rođena je država Hrvatska! Neka joj je dug i sretan život.
Navedeni datum bio je državni praznik te neradni dan devetnaest godina, a obilježavao se kao Dan državnosti.
Odluku o njegovom obilježavanju donijela je 2001. godine tadašnja vladajuća koalicija. No, Vlada Andreja Plenkovića je u listopadu 2019. godine predstavila prijedlog novog zakona kojim bi se Dan državnosti trebao obilježavati na stari datum, 30. svibnja.
Odluku je obrazložio “posebno emotivnim odnosom hrvatskih građana prema tom datumu.” Novim zakonom, 25. lipnja prestao se obilježavati kao državni praznik te je postao spomendan i radni dan, a proglašen je Danom neovisnosti.
Podsjetimo, povijesnoj odluci 1991. godine prethodio je referendum koji se održao 19. svibnja. Na referendumu je 93,24 posto izašlih glasača zaokružilo ZA da Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama. Također, 92,18 posto birača izjasnilo se PROTIV ostanka Republike Hrvatske u Jugoslaviji.
Nakon referenduma uslijedili su neuspješni pregovori s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama te je Hrvatski Sabor 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske.
Posredstvom međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom je deklaracijom utvrđen tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke no istekom moratorija na tu povijesnu odluku, 8. listopada 1991. godine Republika Hrvatska raskida državno-pravne veze s ostalim republikama i postaje slobodna, samostalna i neovisna država.
