Ljetno vrijeme uz sve primamljive ljetne aktivnosti donosi i dosadne, a ponekad i opasne kukce poput stršljena. Iako njegov ubod nije opasan kao što ljudi misle, situacija može postati ozbiljna ako je osoba osjetljiva na njegov otrov. Tada se javlja alergijska reakcija, a ljudi najčešće ne znaju da su alergični dok se prvi put ne susretnu s ubodom.
Stručnjaci Hrvatske udruge pčelara Pčelinjak objasnili su da stršljen pri ubodu ispušta manju količinu otrova te da je njegov otrov manje toksičan od pčelinjeg. Ubod može biti neugodan i bolan jer je žalac deblji i duži nego kod ostalih insekata, a samim time otrov prodire dublje u kožu.
„Primamo mi redovito pozive zabrinutih građana. Ima ih svake godine, što osa, što stršljenova, što azijskih stršljenova”, rekla je sanitarna inženjerka Vesna Ercegovac iz Službe za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju Vinkovci.
Ljudi ne mogu učiniti puno ako naiđu na gnijezdo. Trebali bi pozvati stručnjake te se mirno udaljiti jer nagli pokreti mogu uznemiri ove životinje. Stršljeni svoje gnijezdo čuvaju pod svaku cijenu, tako da bi, ako se osjete uznemirenima, mogli masovno krenuti u napad, a u jednom gnijezdu zna biti i do 700 jedinki.
„Stršljenovi sebi nađu mjesto gdje im je interesantno, tu se počinju nastanjivati, praviti svoja gnijezda. Nekad to bude skriveno u krovu između crjepova, greda i građe, nekad su mjesta vidljiva pa je to onda lako ukloniti. Ako je negdje zavučeno, onda je to malo teže”, izjavila je Ercegovac.
Gnijezda trebaju ukloniti iskusne osobe, a ljudima se ne preporučuje da koriste savjete s Interneta o uklanjanju gnijezda.
„Ide se rano ujutro kad su oni još u svojem gnijezdu, kad je u kućici cijelo leglo jer oni kad otopli izlaze van, cijeli dan su aktivni, onda se opet navečer vraćaju. Mi idemo rano ujutro ili navečer. Mora se gnijezdo izbušiti i uštrcati sprej koji ih uništi, odnosno ubije i onda se to gnijezdo uklanja”, objasnila je sanitarna inženjerka uklanjanje doma bučnih kukaca.
Simptomi uboda su crvenilo, oteklina te osjećaj svrbeža na ubodenom dijelu kože. Ako se radi o malom ubodu, on može proći već za pola sata do sat vremena. Preporuka je držati ubodeni dio tijela povišeno u odnosu na trup da bi se spriječilo daljnje širenje otrova. Osobe koje su osjetljive na ubod mogle bi doživjeti oticanje cijelog dijela tijela gdje se ubod dogodio, a mogu imati otežano disanje, drhtavicu, povišenu tjelesnu temperaturu, a mogu pasti i u anafilaktički šok.
Posebno treba pripaziti da ne dođe do uboda u predjelu vrata jer nastala oteklina može uzrokovati otežano disanje ili čak gušenje, a ozlijeđenu osobu potrebno je odmah odvesti na hitni bolnički prijem.
Preporuča se ubodeno mjesto isprati čistom vodom i sapunom da bi se spriječio nastanak infekcije, a predlaže se i na ubod nanijeti sredstvo za dezinfekciju. Za smirivanje otekline može pomoći nevenova mast ili kortikosteroidna krema ili krema na bazi antihistaminika.
Stručnjaci savjetuju prevenciju i određena pravila ponašanja tijekom boravka u prirodi da bi se izbjegao mogući ubod stršljena pa tako preporučuju izbjegavanje boravka u blizini cvijeća ili prezrelog voća, izbjegavanje nošenja široke i šarene odjeće jer kukce privlače boje, a mogu se zavući u široku odjeću. Također preporučuju i izbjegavanje intenzivnih mirisa, ali i hodanje bosih nogu po travi.
