U Vinkovcima u Velikoj županijskoj vijećnici održano je predavanje po nazivom „Celijakija u vrtiću i školama” koje je dio istoimene kampanje u sklopu projekta „Ni u tragovima – Brigom za zdravlje osoba s celijakijom”.
Provodi ga Udruga CeliVita – Život s celijakijom, a sufinanciran je sredstvima iz državnog proračuna i iz Europskog socijalnog fonda. Predavanje je namijenjeno stručnim službama vrtića i škola te nastavnicima i odgajateljima, a Vinkovci su prvi grad koji je ugostio edukaciju koja će se održati u četiri županije. Više o samoj celijakiji rekla je Amalija Jurjević Delišimunović predsjednica Udruge CeliVita.
„Ona je imunološki posredovana sistemska bolest koja je uvjetovana unosom glutena što znači da ukoliko ne unosimo gluten tada nema mogućnosti za razvoj iste, a to je jedan od parametara koji utječe na njeno dobivanje. Osim toga, mogu oboljeti i osobe koje su nositelji gena za celijakiju i treći faktor je okolišni čimbenik za kojega se još uvijek točno ne zna u kojem trenutku potakne da se pokrene ta autoimunološka reakcija u tijelu”, rekla je Delišimunović.
Vrijedi istaknuti kako se ponuda bezglutenskih proizvoda u posljednjih deset godina poboljšala, ali cijene su izrazito visoke što je dodatni udar na građane. Primjerice kilogram brašna bez glutena iznosio je 40 kuna. Projekt se provodi u tri kampanje, prva je usmjerena na učenike i vrtićarce, druga na širu javnost i treća na fizičku aktivnost oboljelih.
„Svi smatraju da se briga za dijete s celijakijom svodi na osiguravanje striktnog bezglutenskog obroka. Iako to je činjenica jer je taj obrok lijek i hrana bez glutena je jedini lijek za osobe s celijakijom, međutim, važno je napraviti jedno inkluzivno okruženje. Koliko god su ta djeca drugačija i imaju svoje posebne prehrambene i odgojno-obrazovne potrebe moraju biti ravnopravna i uključena da bi se lakše nosila s teret ću bolesti, da bi se pridržavali striktne dijete i da bi ostali zdravi ljudi. U suprotnom dovodimo ih u situaciju da počnu kršiti dijetu, da se osjećaju nesigurno, neprihvaćeno, a time dugoročno ugrožavaju svoje zdravlje”, navela je Ida Čarnohorski potpredsjednica Udruge CeliVita.
Bitno je napomenuti kako je više osoba koje nemaju postavljenu dijagnozu jer put do nje dug i trnovit, stoga od desetero oboljelih njih osam do devet ne zna da nosi bolest u sebi. Prostora za poboljšanje prehrane u školama i vrtićima ima jako puno i upravo je to jedan od razloga zbog kojega se ova kampanja pokrenula. Njome se dodatno želi i potaknuti inkluzija oboljele djece jer kurikulumi nisu prilagođeni njima jer ih se primjerice tijekom Dana kruha isključuje iz svih aktivnosti jer ne smiju biti u prostorijama i u kontaktu s glutenom. Uz pripremu bezglutenskih obroka puno je tu još stvari na koje se treba obratiti pozornost oko cjelovite brige i skrbi djece s celijakijom.
„Prevencija nažalost nije moguća, ali rano otkrivanje bi trebalo unaprijediti odnosno prepoznavanje bolesti, a upravo ovakvi događaju pomažu u tome da se čuje za celijakiju ne samo u široj populaciji nego i među liječnicima. Oni su ti koji trebaju prepoznati bolest neovisno o tome manifestirali se ona putem kože, zuba ili oštećenja kostiju. Ona je sistemska bolest koja se može manifestirati bilo gdje na tijelu i liječnici su ti koji je trebaju prepoznati”, govori Čarnohorski.
Ono što bi još trebalo reći u vezi cjelovite uspostave skrbi na nacionalnoj razini jest da se nastoji poboljšati situacija djece da ona budu posebno prepoznata, da se o njima vodi računa, da se brine o tome kako se oni hrane i kako su uključeni u svoje vrtićke skupine i razrede u školi. To je nešto što zahtjeva napore na svim razinama od roditelja, do nastavnika i odgajatelja do institucija.
