Jedinstveni matično broj građana, odnosno JMBG, odlazi u povijest. Saborski zastupnici danas će raspraviti o konačnom prijedlogu Zakona o prestanku važenja Zakona o matičnom broju jer se od 1. siječnja kada je prestao važiti navedeni zakon prestaju određivati brojevi građana.
JMBG više se ne smije koristiti kao redovna, osnovna ili stalna identifikacijska oznaka građana. No, postojeći matični brojevi neće se brisati iz evidencija kako bi se mogli koristiti kao kontrolni mehanizmi te za povezivanje i razmjenu podataka u slučajevima kada se povezivanje podataka neće moći izvršiti korištenjem osobnog identifikacijskog broja odnosno OIB-a.
Matični broj građana u Hrvatskoj u uporabi je od 1976. godine te dodjeljivao po mjestu rođenja. S obzirom na to da je sadržavao podatke kao što su datum rođenja, područja rođenja i spola bio je podložan zlouporabi zamijenjen je OIB-om. JMBG se sastoji se od 13 znamenki razvrstanih u šest skupina. Prvih sedam znamenki odnosilo se na datum rođenja, iduće dvije na područje na kojem je broj izdan (od 30 do 39), slijedila je troznamenkasta oznaka spola (muški od 000 do 499, ženski od 500 do 999) a posljednja je znamenka bila kontrolna. OIB se sastoji od 11 znamenki koje su određene slučajnim odabirom.
Osim toga, zastupnici će danas raspraviti i o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana kojim je uređen postupak izdavanja putnih isprava djeci. Naime, omogućava se da bilo tko od roditelja, kao zakonski zastupnik djeteta, podnese zahtjev i preuzme izrađenu putovnicu djeteta što do sada nije bilo moguće.
