Umirovljenici su u Hrvatskoj i dalje jedna od rizičnijih skupina. Njih čak 70% živi ispod linije siromaštva, a prosječna mirovina iznosi 3100 kuna. Mirovinska reforma iz 2019. godine omogućila im je rad na pola radnog vremena uz primanje zarađene mirovine.
U nedostatku radne snage domaći se poslodavci sve više okreću zapošljavanju umirovljenika na polovicu radnog vremena, a umirovljenici, pritisnuti visokim stopama inflacije, koriste priliku za dodatne prihode radeći 20 sati tjedno bez gubitaka mirovinskih primanja. Nakon što je sindikalnim referendumom spriječen vladin pokušaj produljenja radnog vijeka, najstariji građani dobrovoljno se vraćaju na tržište rada. Na radno aktiviranje umirovljenika utječu niske mirovine, nedostatak radne snage, ali i zakonske pogodnosti.
Naime, promjenama u mirovinskom sustavu od početka 2019. godine umirovljenicima sa starosnom mirovinom omogućen je rad na pola radnog vremena, uz zadržavanje isplate mirovine, a dodatni poticaj povratku umirovljenika u svijet rada došao je u kolovozu 2021. kada je zadržavanje mirovine omogućeno i korisnicima obiteljskih mirovina. Zakonskim izmjenama išlo se na ruku i korisnicima najnižih mirovina, kojima je tako omogućeno radno aktiviranje bez umanjenja mirovine. Nakon uvođenja novih pravila naglo je povećan broj umirovljenih radnika, a trend rasta zapošljavanja nije poremetila ni koronakriza.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u državi u prosjeku radi svaki peti umirovljenik, s posljednjim danom prošle godine bilo ih je nešto manje od 24 tisuće. Ta mogućnost uvedena je 2014. godine, no podaci su dostupni od 2016. pa je krajem te godine mogućnost rada koristilo samo 2.874 umirovljenika. Prosječan broj umirovljenika koji su radili 2019. bio je 10.098, dok je godinu poslije radilo njih 14.679. S vremenom se širio krug umirovljenika koji mogu raditi do 20 sati tjedno, a među razlozima povećanja broja umirovljenika koji rade zasigurno su i gospodarska situacija i siromaštvo. Broj zaposlenih umirovljenika povećava se stoga iz mjeseca u mjesec.
Situacija je ista i u Vinkovcima. Prošle je godine grad imao 165 korisnika starosnih, prijevremenih starosnih i obiteljskih mirovina koji rade do polovice punog radnog vremena i primaju mirovinu. U odnosu na prethodne tri godine taj broj drastično se povećao budući da je 2019. godine bilo zaposleno 69 umirovljenika, godinu poslije radilo je njih 88, dok je 2021. posao pronašlo 98 umirovljenika.
Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje dobili smo i podatak u kojim su to djelatnostima naši najstariji sugrađani bili zaposleni prethodne godine. Najviše, njih 33, poslove je obavljalo u trgovini na veliko i malo te u popravcima motornih vozila i motocikala. Slijede građevinarstvo, prerađivačka industrija, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, prijevoz i skladištenje te djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, a radili su naši umirovljenici i u obrazovanju, djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima te u umjetnosti, zabavi i rekreaciji. Po jedno ili dvoje još je bilo zaposleno u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja, u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom, u djelatnosti opskrbe vodom – uklanjanje otpadnih voda i gospodarenje otpadom, informacije i komunikacije te ostalim uslužnim djelatnostima.
Kako bi umirovljenici lakše pronašli posao, Ministarstvo i Zavod za zapošljavanje rade internetsku stranicu s ponudom poslova baš za njih. “Promoviramo aktivaciju umirovljeničke populacije na tržištu rada zbog toga jedan od noviteta koji kreiramo zajedno sa HZZ-om jest portal ponude poslova za umirovljenike koji žele raditi”, rekao je Marin Piletić, ministar rada i mirovinskog sustava. Država tako pokušava riješiti problem siromaštva kod starijih, ali i nedostatka radne snage.
