Ogranak Matice hrvatske u Vinkovcima jedna je od najstarijih udruga u kulturi grada Vinkovaca. Od obnove rada 1990. godine vrlo brzo razvijena je bogata izdavačka i programska djelatnost.
Pododbor MH u Vinkovcima osnovan je 1937. godine. Nakon zabrane rada 1945. u komunističkoj Jugoslaviji, u Vinkovcima Pododbor je obnovljen 1959. zaslugom Dionizija Švagelja (1923. – 1985.). Nakon sloma Hrvatskog proljeća 1971. i ponovne zabrane, u Vinkovcima rad je obnovljen 1990., odmah nakon prvih demokratskih izbora. Od tada, vođena predsjednicima Antunom Babićem, Antom Miljkom i Draženom Švageljom, vinkovačka MH profilira se kao jedan od najvažnijih čimbenika u kulturnom životu grada i županije.
Tako su i proteklu godinu zaključili s izdavačkom i programskom djelatnošću koja obuhvaća 5 novih izdanja i 53 događanja (23 promocije knjiga, 7 izložbi, 16 koncerata i 7 predavanja). Bez obzira na upitnik s kojim su, kao i sve neprofitne udruge, suočeni kada je riječ o financijama, matičari se nadaju kako će i u 2023. imati dobre rezultate. Upravo tako su i krenuli pa je, uz najavu šest novih izdanja, iza njih već i pet različitih događanja među kojima i susret „Matica hrvatska s mladima”, kojim je obilježen Dan MH, 10. veljače.
„Matica hrvatska uvijek je bila otvorena za mlade i jedino tako ona ima budućnost. Cijeni njihovu mladost, njihovo znanje i rado ih prihvaća znajući da samo tako može nastaviti svoj kontinuitet i održati se. Zato i ovom prilikom poziv mladima, kao i svima drugima bez obzira na dob, da nam se pridruže (https://www.matica.hr/clan/). Svi su dobrodošli, a mi ćemo i dalje nastojati ne posustati i koliko nam mogućnosti, materijalne i ljudske dopuštaju, obogatiti kulturnu ponudu grada Vinkovaca i zadržati nas visoko na karti Hrvatske”, ističe predsjednik dr.sc. Dražen Švagelj.
S predsjednikom Švageljom, koji je član Glavnog odbora MH, vinkovački ogranak, jedan od najaktivnijih i najbrojnijih, uključen je i u rad Središnjice u Zagrebu. „Prioritet sadašnjega vodstva Matice hrvatske na čelu s Mirom Gavranom, nastojanje je oko uvođenja Zakona o javnoj uporabi hrvatskoga jezika. Nacrt zakona izradili su vrsni hrvatski stručnjaci okupljeni u MH, a očekuje se da uskoro dođe na Vladu te potom i u javnu raspravu i nakon toga u Sabor. Osim toga pokrenuta je i tribina Sučeljavanja u Matici hrvatskoj s puno tema od pitanja nataliteta, statusa Hrvata u BiH, uvođenja eura i mnogih drugih”, ističe Dražen Švagelj.
