Alergija je prekomjerna reakcija imunološkog sustava na neku tvar iz okoliša. Postoji i genetska predispozicija za nastanak alergije, ali je i velik utjecaj okolišnih faktora i izloženosti alergenima, kaže doktorica Sanja Gali koja nam je pojasnila kako nastaju alergije, koji su simptomi i što činiti kad ih primijetimo.
„Razlikujemo tri skupine alergenih peludi biljaka: pelud drveća, korova i trava. Trenutno je na peludnom kalendaru cvjetanje drveća. Najviša je koncentracija peludi breze krajem ožujka i početkom travnja, a sve kreće s travama koje cvatu od travnja pa sve do rujna čije su najveće koncentracije peludi tijekom svibnja. Trenutno je breza, a očekuje se porast hrasta, topole, jasena i trave”, objašnjava doktorica Gali. Alergeni mogu doći iz zraka, a u organizam ući putem dišnog sustava, inhalacijski te su to najčešće peludi, grinje, kućna prašina i dlake od životinja. Oni najčešće uzrokuju simptome dišnog sustava ili upale sluznice nosa kao alergijski rinitis pa se često javlja osjećaj začepljenosti nosa, punoće u nosu, curenje nosa i suzenje očiju. U nekim slučajevima mogu nastati dišni simptomi kao otežano dišanje, zviždanje i dugotrajni kašalj. Simptomi koji upućuju da je riječ o alergiji obično traju duže od 2 tjedna. Također, povezani su s meteorološkim prilikama.
Alergeni mogu biti iz hrane i kontaktni koji preko kože mogu uzrokavati kožni dermatitis. „U proljeće najčešće govorimo o alergiji na pelud, s obzirom na to da u proljeće kreće cvatnja biljaka, stoga postoji visoka koncentracija peludnih zrnaca. Neki od tih peludi su snažni inhalacijski alergeni pa mogu dovesti do tih simptoma”, ističe dodavši kako je kod alergija na pelud karakteristična periodičnost. Kad je o terapiji riječ, savjetuje kako je najbolje kontaktirati svog liječnika, ali postoje i opće preporuke kojih bi se ljudi s alergijama trebali držati. Prvenstveno bi trebali pratiti peludni kalendar, koji može uputiti kad je veća koncentracija pojave peludi u zraku.
U vrijeme visoke koncentracije svakako se savjetuje izbjegavanje izlaganja, a nakon boravka u prirodi potrebno je otuširati se, presvući odjeću i oprati kosu. Nadalje, potrebno je zatvarati vrata i prozore te staviti mrežice koje će zadržati dio peludnih zrnaca. Rublje se ne bi trebalo sušiti na zraku, a pomoći mogu i maske za lice.