U rodnoj kući Ivana Kozarca na vinkovačkom Krnjašu danas je održan znanstveno-stručni kolokvij „Milenijalci Matošu o 150. godišnjici rođenja” u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Centra za znanstveni rad u Vinkovcima.
„150. je godišnjica rođenja stožernoga hrvatskoga i kanonskoga pisca, koji je još uvijek aktualan i atraktivan za sve naraštaje, i mi smo odlučili organizirati znanstveno-stručni kolokvij s milenijalcima, s generacijom koja sada studira hrvatski jezik ili je netom diplomirala. Od njihova interesa je obilježavati značajne obljetnice kao što je ova, a ideja je bila provjeriti što milenijalci misle o Antunu Gustavu Matošu, kako ga pozicioniraju s obzirom da je njegova pozicija u povijesti hrvatske književnosti neprestano oscilirala. Znači nije on uvijek bio ovako hvaljen i slavljen kao što je danas”, istaknula je dr. sc. Anica Bilić, znanstvena savjetnica i upraviteljica Centra za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima.
Tako, primjerice, kazala je dr.sc. Bilić, Matoš gotovo da je bio izopćen negdje 40-ih, 50-ih godina prošloga stoljeća. U kulturno i književno pamćenje vratili su ga Jure Kaštelan i Marijan Matković, a nakon njih na njegovoj afirmaciji radili su još neki matošolozi poput Dubravka Jelčića, koji je cijeloga života proučavao Matoša.
„Danas želimo vidjeti kako milenijalci promišljaju i kakvu će oni budućnost osigurati Antunu Gustavu Matošu. Ja se nadam kako će se u ovoj skupini naći netko tko će nastaviti proučavati lik i djelo Antuna Gustava Matoša i postati matošolog jer na mladima je budućnost pa tako i budućnost hrvatske književnosti i hrvatskih književnika”, istaknula je dr. sc. Bilić.
Uz dr. sc. Anicu Bilić voditeljica današnjega skupa bila je i izv. prof. dr. sc. Marica Liović s Filozofskoga fakulteta u Osijeku, a među milenijalcima bila je i Ana Buljan, studentica druge godine diplomskoga studija hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku.
„Imali smo stvarno velik broj kolegija koji su se osvrnuli na Antuna Gustava Matoša. Većinom u razdoblju moderne, međutim, naši profesori u nama uvijek pobuđuju neka drugačija, novija i suvremenija gledanja pa tako i suvremenija čitanja Matoša. Tako ja, primjerice, proučavam elemente fantastičnoga odnosno fantazmatskoga u Matoševoj noveli Camao, a stvarno je bezbroj načina u čitanju Matoša i gledanja na njegov književni rad”, istaknula je Ana Buljan.
