Gabrijela Žalac rođena je 4. veljače, 1979. godine u Vinkovcima. Osnovnu i srednju školu završila je svom rodnom gradu. U Osijeku upisuje Ekonomski fakultet, smjer Financijski menadžment, na kojem je diplomirala 2002. godine. Na mjesto ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije u Vladi Andreja Plenkovića dolazi s pozicije direktorice Agencije za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast d.o.o. Udana je i majka je troje djece.
Svaki dan svog mandata iskoristiti ću za rad na boljitku svoje države, županije i mojih Vinkovaca.
S ministricom regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijelom Žalac razgovarali smo koliko je zadovoljna sadašnjim stanjem, a vezano za ugovaranje sredstava iz EU fondova, kako izgleda proces dodjele sredstava strateškom razvoju Hrvatske do 2030. godine, o Savjetu za Slavoniju, Baranju i Srijem te kako uspijeva posložiti obiteljske i ministarske obveze, kako koristi slobodno vrijeme i da li se može posvetiti sebi i nekim svojim zadovoljstvima.
- Ministrice Žalac u ugovaranju sredstava iz EU fondova ima pomaka, u 2016. godini ugovoreno je 9%, a na kraju prošle godine razina ugovorenosti dosegla je 34% sredstava. Međutim, Hrvatska je i dalje pri dnu ljestvice i po broju ugovora i po isplati. Jeste li zadovoljni takvim stanjem?
Činjenica je kako je Republika Hrvatska pri dnu ljestvice po pitanju povlačenja EU sredstava, ali je isto tako činjenica da nikada nismo imali bolje rezultate od onih polučenih u prošloj godini kada je zabilježen značajan rast ugovaranja i isplata EU sredstava na razini Europskih strukturnih i investicijskih fondova 2014. – 2020. Ugovorena sredstva porasla su s 984 milijuna eura krajem listopada 2016. godine na 3,63 milijarde eura, što je rast od 273% tijekom 2017. godine, u odnosu na prethodne tri godine, a najveći porast ugovaranja postignut je u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija i on iznosi 473%. Time je ugovoreno 34% od ukupne alokacije za ESI fondove koja iznosi 10,7 milijardi eura. Vezano uz još jednu stavku o kojoj se često piše u medijima, zabilježen je veliki napredak i u plaćanju EU sredstava koja su porasla s 285 milijuna eura na 885 milijuna eura u istom razdoblju, što je rast od 211%, a upravo se to odnosi na sredstva koja su povučena i kao takva su dostupna krajnjim korisnicima. Nije mi drago što naša država nije bolje rangirana na ljestvicama koje spominjete, ali čvrsto držim da će Hrvatska, nastavno na činjenice koje sam ranije spomenula, vrlo brzo odskočiti ondje gdje joj je i mjesto – u zlatnu sredinu ili sam vrh poretka. Predan i konkretan rad uvijek se isplati, a izneseni indikatori ukazuju, po svim parametrima, da se krećemo u dobrom smjeru – sve ono što dolazi u pogledu rangiranja usporedno s drugim državama članicama vjerujem da će biti samo konačna potvrda sustavnog angažmana svih onih koji našoj zemlji žele dobro.
- Kako uopće izgleda proces dodjele EU sredstava?
Iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) za razdoblje 2014. – 2020. godine, Republici Hrvatskoj na raspolaganju je ukupno 10,7 milijardi eura. Nakon objave natječaja, proces korištenja EU sredstava započinje ugovaranjem projekata, nakon čega slijede isplate korisnicima, ovisno o dinamici provedbe aktivnosti unutar tih projekata i temeljem provjera namjenskog i ispravnog trošenja sredstava. Isplaćena sredstva se potom ovjeravaju, odnosno za provjerene i odobrene izdatke izrađuju se Izjave o izdacima koje se uz Zahtjeve za plaćanja šalju Europskoj komisiji nekoliko puta godišnje. Konačno, slijede isplate iz proračuna EU u proračun države članice. Konkretno, za Operativni program Konkurentnost i kohezija, kojim upravlja Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, do kraja listopada 2016. nije bilo ovjerenih sredstava, a od tada do kraja 2017. godine ovjereno je 389 milijuna eura. U državni proračun Europska komisija već je temeljem navedenog ovjeravanja uplatila preko 266 milijuna eura, a tijekom siječnja 2018. očekuje se uplata dodatnih 82,9 milijuna eura.
- Ovih je dana pokrenuta kampanja posvećena strateškom razvoju Hrvatske do 2030. godine. Pozvali ste građane da se uključe sa svojim idejama i prijedlozima. O čemu se tu radi?
Hrvatska u 26 godina svoje samostalnosti i suverenosti nikada nije imala sveobuhvatnu dugoročnu viziju i strategiju cjelokupnog razvoja zemlje izrađenu kroz konsenzus svih ključnih dionika razvoja, a danas kada nam je na raspolaganju veliki iznos sredstava iz europskih fondova, stvaramo zakonsku podlogu da idući ciklus korištenja novca iz Europske unije programiramo na temelju Nacionalne strategije razvoja kao krovnog akta strateškog planiranja od nacionalnog značaja, te kao polazište izrade svih ostalih akata strateškog planiranja. Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine, u čiju smo izradu već krenuli i koju ćemo oblikovati do kraja 2019., želimo odrediti kvalitetu života u Republici Hrvatskoj, kako nama samima tako i budućim generacijama. Uz toliko razvojnih potencijala koje imamo, nudimo mogućnost građanima da se uključe u proces izrade ovog bitnog strateškog dokumenta. Svatko od nas može prezentirati svoju viziju koja potom postaje dijelom velikog brainstorminga koji će nas dovesti do konačnog cilja, Hrvatske po mjeri čovjeka. Do sada su građani Hrvatske ispunili i poslali više od 600 upitnika te dostavili više od 100 ideja za viziju Hrvatske 2030., a ovim putem pozivam i čitatelje Vinkovačkog lista kao i sve ostale građane Republike Hrvatske da posjete našu web stranicu www.hrvatska2030.hr. i daju svoje mišljenje.
- Otkad je Vlada osnovala svoj Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem, a to je bilo početkom 2017. godine, nekako se ubrzalo povlačenje europskog novca.
Osnivanjem Savjeta usmjereno je 2,5 milijardi eura iz fondova Europske unije isključivo za projekte na području pet slavonskih županija, a sve u cilju povratka stanovnika na područje Slavonije, Baranje i Srijema. Iznos kojeg ćemo uložiti za cilj ima omogućiti nova radna mjesta, pokrenuti rast odnosno razvoj gospodarstva i zaustaviti negativni demografski trend. Područjima manje razvijenih županija dajemo prednost u sufinanciranju EU projekata uz mogućnost ostvarivanja dodatnih bodova prilikom odabira projekata u otvorenim postupcima dodjele bespovratnih sredstava. Omogućili smo i usmjereniji pristup korištenju sredstava EU fondova kako bi upravo na području slavonskih županija osigurali što veću apsorpciju EU sredstava i tako ojačali kapacitete dionika na razini lokalne i područne samouprave u pogledu pripreme i provedbe projekata. Korisnici, odnosno naši Slavonci, prepoznali su mogućnosti koje im ovaj projekt pruža temeljem čega je od listopada 2016. do danas ugovoreno 4,5 milijardi kuna, odnosno približno 24% ciljanog iznosa. Više od milijarde kuna navedenog iznosa, odnosi se upravo na našu Vukovarsko-srijemsku županiju.
Ova Vlada zaista njeguje partnerski odnos s regionalnom i lokalnom razinom te održavamo redovite sastanke kako bismo čuli potrebe s terena. Regionalne i lokalne razvojne agencije smatramo našom produženom rukom na terenu s kojima usko surađujemo i oni stoje na raspolaganju svim našim građanima za svaku pomoć pri osmišljavanju, pisanju i provedbi EU projekata.
- Je li teško biti jedna od malobrojnih žena u Vladi?
Nije. Vlada Republike Hrvatske od dvadeset i jednog člana broji šest žena što je gotovo trećina, ali ne mogu reći da se na bilo koji način osjeti spolna diskriminacija, pozitivnog ili negativnog predznaka. Predsjedniku Vlade, gospodinu Plenkoviću, svi smo jednaki i pred nama su izazovi s kojima se moramo nositi, prvenstveno misleći na državne interese dok je sve ostalo manje bitno. Djelujemo kao tim koji uvažava sličnosti, različitosti kao i drugačija mišljenja, ali ono najbitnije – prosperitet Republike Hrvatske – svima nam je prioritet.
- Kako uspijevate posložiti obiteljske i ministarske obveze?
Izazovno je biti ministrica, supruga i majka troje djece, ali uz punu potporu obitelji koja razumije složenost posla i angažman koji se od mene zahtjeva, ništa nije teško. Tijekom radnog tjedna, dakle od ponedjeljka do petka, boravim u Zagrebu, a vikendom se vraćam kući. Naravno da mi nije lako pet dana u tjednu provesti bez njih, no drago mi je da su moj muž i djeca to prihvatili i da me podržavaju te se u svemu tome dobro snalaze. Upravo su oni, kao i moji i suprugovi roditelji, najveći oslonac i prava potpora koja me gura prema naprijed u ovom izazovnom poslu, zbog čega sam im neizmjerno zahvalna i sretna što ih imam uz sebe.
- Kako koristite slobodno vrijeme?
Možda bi ispravnije bilo upitati imam li slobodnog vremena (smijeh). Kao što rekoh, biti ministricom znači staviti se na raspolaganje bez „fige u džepu“ i tako biti dostupan non-stop. Živeći u tom jednom tempu koji stalno od mene traži veći i jači angažman, slobodnog vremena, osim onog za nekoliko sati sna, zaista nema. Međutim, one rijetke trenutke koji se ipak ponekad pojave i dopuste da se odmaknem od profesionalnih obaveza, uvijek provodim kod kuće u krugu svoje obitelji i prijatelja.
- Koliko imate vremena posvetiti se sebi i nekim svojim zadovoljstvima?
Malo. Svaki dan je novi izazov i teško je predvidjeti što će se dogoditi i koja će aktivnost zahtijevati koliko vremena. Kako ništa ne radim površno, ne ostaje mi previše vremena koje bih mogla iskoristiti samo za sebe, ali ne mogu reći da zbog toga žalim, dapače. Ponekad nije jednostavno, ali priliku biti ministricom u Vladi Republike Hrvatske ne dobije puno ljudi zbog čega ću svaki dan svog mandata, bez kompromisa, iskoristiti za rad na boljitku svoje države, županije i mojih Vinkovaca.
