Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo, Velika Gospa, jedna je od najljepših marijanskih svetkovina. Toga dana Blaženoj Djevici Mariji utječu se u njezinim svetištima brojni hodočasnici pa tako i i diljem Hrvatske. U Vukovarsko-srijemskoj županiji nekoliko je takvih svetišta i sva su omiljena, a među njima je i Svetište Gospe Ilačke „Gospina Vodica”.
“Na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo mi kao da gledamo svoje određenje. Majka Božja je prva koja je na nebu, a i mi tako, uz njezin zagovor i uz Kristovu žrtvu spasonosnu, završavamo slavno u Božanskoj slavi. Majka Sina Božjega, koja je bez grijeha i koja je Bogu Ocu iznimno mila, suotkupiteljica je svijeta jer je bila jedina koja je duboko shvaćala i svojom egzistencijom proživljavala dramu Kristove žrtve na križu i zato je njezin zagovor toliko moćan. Na Veliku Gospu mi se prisjećamo Kristove majke, koja je nakon što je umrla uznesena na nebo, koja je nakon ovoga života izravno otišla u raj kao prva od ljudi na tom putu i zato nama posreduje milosti da i mi dođemo u mjesto bez boli, bez tuge, u mjesto vječne slave”, ističe vlč. Vedran Bilić, župni upravitelj Župe sv. Jakova, apostola u Ilači.
Kako bi Gospa živjela svakodnevno u životima vjernika treba činiti ono što Katolička Crkva preporuča: živjeti okrenuti prema vječnim stvarnostima, vječnim istinama i truditi se živjeti po Božjim zapovjedima, zapovjedima ljubavi, truditi se živjeti po blaženstvima. “I onda ćemo moći živjeti životom u Kristovu duhu“, poručuje vlč. Bilić.
A povijest Svetišta Gospe Ilačke vraća nas u davnu 1865. godine kada je, kako stoji u povijesnici svetišta, Ilačanin Petar Lazanin dok je vodio blago na pašu opazio da je put kojim prolazi mokar. Iste noći Đuka Ambrušević u snu je vidio Gospu s bijelom krunom na glavi i djetetom na lijevoj ruci. Rekla mu je da je izvor njezin i neka se ogradi da se na njemu ne napaja stoka. Izvor je, navodi se, ograđen, a počeli su pristizati i prvi hodočasnici.
Mjesto je prozvano “Gospina vodica”, a kroz godine brojna su svjedočenja o ozdravljenjima uz pomoć vode s izvora. Uzdajući se u Gospin zagovor na “Gospinu vodicu” vjernici hodočaste tijekom cijele godine, naročito na marijanske svetkovine, a najviše na Veliku Gospu kada ih pristiže na tisuće.
“Mi ne uspijevamo prebrojati sve hodočasnike, ali znamo koliko je pričesti, a tijekom dva dana, dan uoči svetkovine i na samu Veliku Gospu bude oko 7 000 pričesti u našem svetištu. Tako da možemo reći da u ta dva dana u našem svetištu bude otprilike oko 10 000 vjernika“, ističe vlč. Vedran Bilić.
“Ove teške situacije kao što je ovo nevrijeme koje smo imali, ljudima posvijeste koliko smo krhki, koliko smo potrebiti. Mislim da bi trebali, uz ove strke koje imamo radi materijalnoga, više vremena posvetiti se onome unutarnjem, da budemo koliko god možemo na sliku Božju. Na kraju života jedino o tome ćemo biti pitani, koliko smo zapravo stekli božanske naravi. Mijenjajući ovu našu grešnu ljudsku narav u božansku mi možemo biti preobraženi, dakle sakramentima, zagovorom Gospe, i o tome trebamo voditi računa više od svih ostalih stvari“, poručuje vlč. Vedran Bilić.
