Zanimljivu priču o ciglarstvu, nogometu, ali i općenito o životu i prilikama od svoga djetinjstva na ovamo ukoričio je Vinkovčanin Franjo Grizelj, rođeni Nijemčanin, u knjizi “Ciglane u Nijemcima i Vinkovcima” (2023.).
Nakon Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj je bilo više od 200 ciglana, piše Franjo Grizelj, koji je gotovo cijeli radni vijek proveo u vinkovačkom Dilju. Pred Domovinski rat, navodi, opeka se u Hrvatskoj proizvodila u 38 poduzeća, a crijep u sedam.
“U 2023. godini po mojoj spoznaji postoji nažalost samo u Đakovu pod firmom Tondach – crijep u sastavu Wienerbarge grupe te Dilj Vinkovci u sastavu Nexe grupe sa sjedištem u Našicama. Najstarija tvornica crijepa Zagorka Bedekovčina u sastavu Tondach grupe već godinama ne radi jer je vlasnik proizvodnju prebacio u Đakovo“, navodi Grizelj.
A upravo u Bedekovčini autor, koji je kasnije uz rad završio višu građevinsku školu u Zagrebu, pohađao je srednju tehničku školu i živio u domu pri školi. U knjizi piše i o tom dijelu svoga života kao i o svom djetinjstvu i mladosti u Nijemcima te brojnim aktivnostima kojima se, uz svoju struku, tijekom godina bavio. Knjiga, kaže, nije isključivo vezana za ciglarstvo već opisuje običaje, ljude i događaje jednoga vremena, a temelji se na osobnom iskustvu.
“Potaknut čitajući knjigu jednog autora o starim salašima i običajima njegovog kraja, nakon kraćeg vremena odlučio sam da napišem nešto slično o svom rodnom kraju“, stoji u uvodu knjige u kojemu posebno ističe: “Ciglana je moj život i kako znam za sebe znam za ciglane u Nijemcima i Vinkovcima”.
A puno toga od onoga što on o ciglanama zna, mnogi ne znaju.
“U Nijemcima su postojale dvije ciglane, stara i nova, i obje su imale kružnu peć s dimnjakom što je u ono vrijeme veliki tehnološki napredak. Danas, međutim, 90 posto Nijemčana niti ne zna za staru ciglanu. Mene je mogu reći razljutilo to što se nigdje ne može naći nikakav podatak o tim ciglanama, a u to vrijeme to su bile velike moderne ciglane. Ne zna se niti tko ih je gradio niti zašto je samo 500 metara od postojeće izgrađena nova ciglana tehnološki potpuno ista, koja je radila minimalno 10 godina prije II. svjetskog rata do Domovinskog rata. Zato sam odlučio zapisati ono što ja znam o tim ciglanama kao i o Dilju, ali i još ponešto što sam mislio da treba zapisati“, rekao nam je Franjo Grizelj.
Tako piše o ciglanama u Nijemcima, tehnologiji proizvodnje te razvoju i modernizaciji nove ciglane, ali i općenito o povijesti mjesta, o svojoj obitelji s ocem koji je bio upravitelj pogona, a i majka je radila na ciglani, o djetinjstvu i mladosti, igrama i običajima, zanimljivim ljudima i događajima.
Kada je riječ o IGM “Dilj”, čiji je stipendist bio i gdje se zapošljava 1969. godine, donosi priču o tom značajnom poduzeću zaključno s procesom privatizacije.
Između ostaloga, dio knjige posvećen je i nogometnim klubovima NK “Lovor” Nijemci u kojemu je igrao i NK “Dilj” kojega je kao predsjednik vodio 19 godina te je zaslužan za izgradnju novog terena, tribina i objekata, a posebno je ponosan i na sportske rezultate u to vrijeme.
