Kada je Marko Hervoević iz Vinkovaca, prije dvadesetak godina, iz Njemačke donio biljku za koju je tvrdio da je viskoprofitabilna i da može biti budućnost Slavonije, svi su ga gledali sa smiješkom i nevjericom. Ozbiljno je ovu priču shvatio župan Bož Galić, uz čiju je potporu Hervoević danas jedan od većih proizvođača ove visokodohodovne kulture na našem području, a ujedno i član vrlo uspješne zadruge Vinkovačka šparoga. “Upravo je Marko prvi ušao u priču sa šparogama, on je bio incijator cijele te priče. Iza njega smo malo pomalo krenuli i mi ostali, te smo za kratko vrijeme shvatili da se moramo udružiti. Prije pet godina, na inicijativu Županije osnovali smo Zadrugu i tako je to krenulo. Zadruga “Vinkovačka šparoga” danas radi dobro i u njoj je zaposleno preko 50 žena, a osim šparoge radimo i usluge guljenja luka, obrade tikvi i slično. Odabrali smo šparogu jer je to kultura koju u Hrvatskoj nitko ne radi. Cijela Slavonija se bazirala na ratarskim kulturama, a ja tu baš i ne vidim neke velike dohodovnosti jer slabo radimo tu finalizaciju proizvoda kada su ratarske kulture u pitanju. Proizvodnja povrća je jedna od skupljih proizvodnja te se ljudi ne odlučuju tako lako na to. Ali dohodovna strana sugerira da bi trebao biti puno veći broj ljudi uključen u proizvodnju povrća”, priča nam upravitelj Vinkovačke šparoge Mirko Bošković. Vinkovačka šparoga ima ukupno oko 120 hektara pod šparogom, od čega je oko 60 hektara mladog nasada, što pokazuje određenu tendenciju rasta proizvodnje. Trenutno u zadruzi surađuju s 15 kooperanata, ali u interesu im je da se priključi što veći broj ljudi. Zamisao je da zadruga Vinkovačka šparoga bude servis svim svojim članovima. A što bi imali više članova, lakše bi se razvijali i bili konkurentniji na tržištu i stranom i domaćem. Više o ovoj temi pročitajte u novom broju Vinkovačkog lista.
