U Vinkovačkom listu iz 1999. godine pisali su o proljetnoj sjetvi, odnosno kako se u ožujku te godine nije odvijala punim intenzitetom.
„Više je razloga, a jedan od najvećih je kako isfinancirati taj vrlo značajan i velik poljodjelski posao”, stoji u članku. Svako poljoprivredno gospodarstvo planira strukturu sjetve sukladno zahtjevima proizvodnje na svom gospodarstvu i stanju na tržištu, a za uspješnu proizvodnju važno je pridržavati se preporučenog slijeda kultura na oranicama.
Naime, bio je usvojen zakon o novčanim poticajima s tim da su seljaci smatrali kako nije stimulativan. „Poticaji se daju za šećernu repu (2.260 kuna po hektaru), suncokret (1.270 kuna), soju (1.170 kuna) i pivarski ječam (1.200 kuna)”, pojašnjeno je.
Ured za gospodarstvo naše županije donio je plan proljetne sjetve, a dobivene su i kvote za pojedine kulture. Ukupno će se proljetna sjetva obaviti na 82.236 hektara, od čega na kukuruz otpada 31,5 posto (25.828 ha), na šećernu repu 9.017 hektara, suncokret 22.764 hektara i soju 21.148 hektara. Ostalim kulturama bit će zasijane, ili su već zasijane, manje površine. „Prema dobivenim kvotama, novčani poticaji pokrit će svega 31.340 hektara, dok ostalih pedesetak tisuća hektara, od ukupno planiranih površina za sjetvu u našoj županiji ovisi o financijskim mogućnostima seljaka”, zaključno će kolege.
